Izostanak usvajanja izvještaja o radu Tužilačkog i Sudskog savjeta, te Državnog tužilaštva za prošlu godinu u Skupštini Crne Gore pokušaj je da se ponovo kompromituje proces za „Državni udar“, ali i da se tužilaštvo ujedno natjera da radi ono što je politički projektovan cilj parlamentarne većine.
Tako je politički analitičar i saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore Danilo Kalezić prokomentarisao rasprave i dešavanja u državnom parlamentu koja su obilježila kraj prošle i početak ove sedmice.
U oba slučaja, predstavnici stranaka vladajuće većine su ti čiji su stavovi bili odlučujući da parlament odbije predložene izvještaje.
TEKOVINE
Komentarišući takve rezultate glasanja u plenumu, Kalezić za Pobjedu ukazuje na način na koji politički akteri danas percipiraju sudstvo i tužilaštvo u Crnoj Gori.
- Očigledno je da poslanici većine zamišljaju rad tužilaštva kao „bunar želja“ koji treba da ispunjava njihove političke ciljeve, da vodi njihove političke i lične ratove, kršeći demokratske, civilizacijske i tekovine pravne države – istakao je on.
Kalezić je ukazao i na sporne izjave koje su se tokom rasprave mogle čuti od lidera i stranačkih prvaka dijela vladajuće većine, posebno predsjednika parlamenta i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića i prvog čovjeka Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića.
Prvi je vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića optužio da „tužilaštvo zloupotrebljava moć koju ima“.
Knežević je bio još konkretniji, optuživši ga da „ide stopama Milivoja Katnića“.
Kalezić podsjeća kako to što je neko glasao ili nije glasao za izbor vrhovnog državnog tužioca ili bilo kog drugog nosioca sudske ili tužilačke vlasti, ne znači da mu to omogućava kontrolu i pritisak.
- Jasno je da koalicija „Za budućnost Crne Gore“, ali i većina parlamentarne većine, odnosno oni koji to smiju da kažu, na ovaj način pokušavaju da kazne Specijalno državno tužilaštvo i vrhovnog državnog tužioca zbog dva predmeta. Prvi je onaj koji je istorijski važan za Crnu Goru, a radi se o slučaju „Državni udar“ u kome je SDT nedavno ponudilo nove dokaze i uložilo žalbu koja je izuzetno detaljna. Njima se traži osuda dvojice lidera bivšeg DF-a – precizirao je sagovornik Pobjede.
Kako je dodao, drugi predmet je onaj koji se vodi protiv rođaka i privatnog-nelegalnog obezbjeđenja Andrije Mandića, Danila Mandića, a koji će se pred Osnovnim sudom pojaviti 4. novembra.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice Ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
REFORME
Zbog toga, sve što je rečeno o tužilaštvu, prema riječima Kalezića, upućuje na činjenicu da „parlamentarnoj većini nikad nije suštinski stalo do nezavisnog tužilaštva“.
- To je nešto što smo i ranije znali, što je davno dokazano i pokazano. Naime, nikada im nije bilo stalo do stvarnih reformi u tužilaštvu, nego je sve ovo bilo pokušaj „kidnapovanja“ i „osvajanja“ tužilaštva – dodao je on.
Kako je naveo, tokom skupštinske rasprave nije se mogao čuti niti jedan validan argument kritike na račun tužilaštva od parlamentarne većine, „osim da ne radi apsolutno sve ono što bi parlamentarna većina očekivala“.
- To, opet, ne znači da je tužilaštvo profesionalno do kraja, jer u njihovom radu se u značajnoj mjeri prepoznaje selektivnost. A ta selektivnost je definitivno posljedica pritiska na tužilaštvo koje mi, pak, ne vidimo. Ovo je jedino konkretno što smo uspjeli da registrujemo kao zainteresovana javnost – kazao je Kalezić za Pobjedu.
Podsjećamo, tokom prošlonedjeljne rasprave o Izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva, VDT Marković je naveo kako „ostvareni rezultati potvrđuju da Državno tužilaštvo aktivno učestvuje u međunarodnim pravosudnim tokovima, da je prepoznato kao kredibilan i pouzdan partner, kao i da radom doprinosi unapređenju regionalne i evropske pravosudne mreže“. Takođe je naglasio da rezultati za prošlu godinu „pokazuju da je sistem tužilačke organizacije stabilan, profesionalan i usmjeren na dalji napredak“.
Bez dovoljno glasova ostao i Godišnji izvještaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu, iako je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić tokom rasprave kazala da taj dokument „pokazuje napredak u određenom smislu u pogledu efikasnosti rada sudija“. Rekla je i da su postignute rezultate „prepoznali međunarodni partneri“, iako se Crna Gora suočava sa nedostatkom sudijskog kadra i višegodišnjim kašnjenjima u procesima.
Uz izostanak konsenzusa za usvajanje ovih izvještaja, Skupština nije bila „naklonjena“ ni izboru sudija Ustavnog suda u prvom krugu 15. oktobra. Naime, dovoljan broj glasova nijesu dobili ni zamjenica ombudsmana Mirjana Radović i sudija Višeg suda u Podgorici Jovan Jovanović, favoriti Ustavnog odbora na čijem je čelu Jelena Božović (NSD), niti advokatica Mirjana Vučinić, koju je predložio šef države Jakov Milatović.
I pored najava dijela vladajuće većine da će se naći rješenje i obezbijediti 49 glasova poslanika za drugi krug izbora, to ne garantuje da neće biti (nove) blokade ili bojkota rada parlamenta.
Tužilaštvo izgubilo i legitimitet i autoritet
Tužilaštvo je zbog selektivnog postupanja, kojim se pozicionira kao četvrta grana vlasti i ključni politički akter u zemlji, izgubilo legitimitet za dalje postupanje, smatraju u DPS-u i ističu da je to pokazala sjednica Skupštine u ponedjeljak.
Podsjećaju da je vrhovni državni tužilac Milorad Marković na tu funkciju izabran glasovima 61 poslanika, dok je juče za Izvještaj o radu tužilaštva za 2024. glasalo svega 25 poslanika.
U DPS-u smatraju da to ukazuje na činjenicu da se podrška VDT-u, za nepunih dvije godine, više nego prepolovila, te da više nema nikakav ni legitimitet, ni autoritet da obavlja tu funkciju.
- Da nije značajno pala podrška samo među poslanicima, već je urušeno i povjerenje građana u tužilaštvo, govore i rezultati najnovijeg istraživanja po kojima je zabilježen značajan pad povjerenja sa 43 posto na 35 posto. Sve to ukazuje na činjenicu da je tužilaštvo potpuno uniženo onda kada je odlučilo da sebi nelegalno i nelegitimno pribavi uticaj na političke procese u Crnoj Gori kroz neskriveni progon svakoga ko se predstavio kao politički neprijatelj ove nakaradne vlasti koja sistemski uništava Crnu Goru - navode iz DPS-a.
Poručuju da je Crnoj Gori potrebno nezavisno i neselektivno tužilaštvo, koje „neće postupati kao oružje u rukama političkih nalogodavaca već kao instrument ostvarivanja vladavine prava i borbe protiv korupcije“.
- Finalno, NVO tužiocu Miloradu Markoviću, baš kao i skaj tužiocu Vladimiru Novoviću, smo još ranije poručili da ni pod koju cijenu nećemo pristati da udaraju na obraz i dostojanstvo nas i naših porodica i da ćemo ovu borbu dovesti do kraja – zaključili su iz DPS-a.
