Sami Ustav Crne Gore ima proceduru po kojoj se mijenja. Ko god smatra da ga treba mijenjati zna na koji način se to radi, a to, zaista, neće uređivati Vasilije Čarapić, niti Pokret Evropa sad.
To je za Pobjedu istakao Danilo Kalezić, politički analitičar i saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore u komentaru na stavove koje je pomenuti poslanik vladajuće koalicije iznio tokom gostovanja u emisiji Magazin „Oko“ na Javnom servisu Srbije.
Povod njegovog televizijskog nastupa bila je emisija posvećena petoj godišnjici od promjene vlasti u Crnoj Gori, a jedna od tema bio je popis stanovništva koji je, kako su naveli autori emisije, „pokazao da srpskim jezikom govori 43 odsto građana, a crnogorskim skoro 35 odsto“. Takođe se podsjeća da je crnogorski po Ustavu jedini službeni jezik, dok je srpski u službenoj upotrebi i u istom rangu sa bosanskim, hrvatskim i albanskim.
"Mi smo svjesni svojevrsne diskriminacije takozvanog „srpskog pitanja“ koja je postojala za vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista (DPS). Ali smo, takođe, kao Vlada svjesni momenta i odgovornosti koje imamo u ovom trenutku. Imamo tri fokusa, to su evropske integracije, vladavina prava i standard građana. Potpisali smo platformu „Barometar 26“, gdje smo rekli: da riješimo goruće probleme građana, a onda možemo da riješimo i segmente koji su ranije bili polarizujući, a za koje smatramo da ne treba da budu polarizujuća pitanja", izjavio je šef poslaničkog kluba PES-a u Skupštini Crne Gore.
On je dalje pojasnio kako „pitanje jezika“ za njih „nije pitanje koje treba da bude polarizujuće“.
"Kojim god jezikom da se priča u Crnoj Gori, smatramo da taj jezik zaslužuje da bude ravnopravan sa drugim jezicima. Međutim, kad dođemo u stabilnu, mirnu atmosferu, mi ćemo i to pitanje riješiti", najavio je poslanik PES-a.
Tuđi problemi
Gostovanje Čarapića jedno je u nizu crnogorskih političara koji se, u susret eventualnoj rekonstrukciji Vlade, pojavljuju u srpskim medijima, dok se istovremeno u crnogorskim rijetko može čuti njihov stav. I sve to dok u susjednoj Srbiji ponovo raste broj protesta i ljudi koji se javno suprotstavljaju autoritarnoj vladavini tamošnjeg predsjednika Aleksandra Vučića.
Za Kalezića je zato indikativna činjenica da je u kratkom periodu na Javnom servisu Srbije urađena i emitovana već druga u nizu tematska emisija koja se bavi Crnom Gorom. Naš sagovornik je ironično prokomentarisao kako to upućuje na zaključak da „u Srbiji nema drugih problema osim Crne Gore“.
Govoreći o izjavi Čarapića, Kalezić nije štedio riječi u kritici, kako je naveo, „nedefinisane politike PES-a“.
"Po sistemu na sve četiri strane, u zavisnosti od toga kome se obraća, Čarapić ponavlja neistinu i propagandnu laž o ugroženosti Srba. Najbolji dokaz da ta teza ne stoji i da je neodrživa upravo su oni iz PES-a. Njegove kolege iz stranke najbolje mogu da svjedoče o tome koliko su Srbi bili ili nijesu bili ugroženi", naveo je Kalezić.
Po njemu, izjavu Čarapića treba interpretirati kao pokušaj njega i stranke koju zastupa „da se dodvore zvaničnom Beogradu, ne bi li povratili status koji su tamo imali ili koji će da imaju“.
"Izjava otkriva da, zapravo, oni nemaju nikakvu politiku i da na bazičnom nivou ne razumiju što je odgovorna državna politika", smatra Kalezić.
Dalje ukazuje kako su sva pitanja, uključujući i ona vezana za jezik kojim se govori u Crnoj Gori, riješena u Ustavu, te da „tu ne treba i ne može biti kompromisa“.
"Kakvi god rezultati popisa da su, oni ne mogu i ne smiju da utiču na sadržaj Ustava Crne Gore. Uostalom, sami Ustav ima proceduru po kojoj se mijenja, a ko god smatra da ga treba mijenjati, zna se na koji način se to radi. To zaista neće uređivati ni Čarapić, niti PES", prokomentarisao je Kalezić.
Tragikomedija
Čarapićeve izjave date ključnom srpskom mediju samo su dio u nizu onih koje u posljednje vrijeme stižu iz stranaka vladajuće većine, a koje su suprotne opštepoznatim, odnosno javno iznesenim stavovima drugih članova istih stranaka. Poput jučerašnje, kada su iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“ kazali kako su prvi kada treba sprovoditi preporuke evropskih institucija i vući našu zemlju ka Evropskoj uniji.
"To je tragikomična situacija u kojoj se nalazi crnogorska politička scena. U politici uvijek treba gledati ono što su ideološka podloga i što su stvarne namjere. Izvršna vlast u Crnoj Gori, konkretno partije većine, uspjele su da magistriraju ili čak doktoriraju simuliranje evropskih integracija, odnosno simuliranje prozapadnog kursa. A kad se zagrebe ispod površine, kada se uđe u suštinu, onda dobijamo ove izjave poput Čarapićeve ili stidljive reakcije u odnosu na slavljenje četništva", podsjetio je Kalezić.
Kako je dodao, takvo ponašanje „nije nepoznato u političkoj teoriji“, ali dodaje kako „takva politika ne može biti održiva, niti trajati dugo“.
"Može trajati uglavnom koliko i sve epizodne uloge koje srpska Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) tim strankama ili ljudima dodjeljuje u Crnoj Gori, a to znači vrlo kratko. Sve su stvari već viđene i već dobro poznate", ističe Kalezić.
Zbog toga i on očekuje „vrelu političku jesen“ u Crnoj Gori.
"Na jesen očekujemo nove udare na najveće vrijednosti, kao i na ono što je definisano u Ustavu, a to su nacionalni identitet, državno pitanje i spoljno-politička orijentacija. Zato opozicija konačno treba da prestane da bude saučesnik u tome, voljni ili nevoljni", zaključuje Kalezić.
Podsjećamo, poslanici koalicije „Za budućnost Crne Gore“ već su više puta isticali kako se mora promijeniti status srpskog jezika „kojim govori većina u državi“, ali da još neće stavljati to pitanje na dnevni red kako u Skupštini, tako i u odnosima unutar veoma raznorodne vladajuće većine.
Uz to, u tekstu platforme „Barometar 26“ koju su, navodno, potpisali svi članovi aktuelne izvršne vlasti, ističe se kako se „osjetljiva, društveno-polarizujuća pitanja koja bi mogla predstavljati digresije i političke slijepe ulice (...) neće aktuelizovati u parlamentarnom diskursu“. Ujedno, partije u vlasti zvanično su pristale da će fokus biti na „državnom jedinstvu“, uz „poseban tretman polarizujućih pitanja“. Uostalom, u istom dokumentu se precizira kako će se za takva pitanja tražiti kompromisna rješenja „kako bi zadovoljili sve reprezentativne identitetske grupacije u Crnoj Gori“. To uveliko ostavlja prostor da bilo ko iz vladajuće većine predloži izmjene ne samo zakona, već i samog Ustava.
Crnogorska kriza je specifična po mnogo čemu
U susret povratku poslanika u klupe Skupštine Crne Gore naredne sedmice, a nakon sve učestalijih izjava predstavnika vladajuće većine koje se mogu smatrati isključivo spornim ili kontroverznim, otvara se pitanje reakcije opozicije.
"Ne postoji magična formula i ne postoji recept koji opozicija može prepisati od drugih sličnih situacija u drugim zemljama. Jer, crnogorska kriza je zaista specifična po mnogo čemu, pa i po tome što je na udaru sami temelj države, odnosno njena državnost. Nedvosmisleno je jasno da opozicija treba da nađe način da mobiliše sve prozapadno i građanski orijentisane pojedince i organizacije, te da iskoristi Skupštinu za smislenu i artikulisanu političku reakciju. Ako su već odlučili da učestvuju u skupštinskom radu, do sada je njihova reakcija u plenumu nedovoljna i, na neki način, legitimiše političke procese u zemlji", ukazao je Kalezić.
