On je, u saopštenju koje potpisuje, kazao da je Crna Gora prije godinu bila pred izazovom: da ostane pred vratima Evrope, zarobljena u sistemu vladavine nepromijenjene vlasti u kohabitiranju bratstva prokomunističke ideologije i sicilijanske pragmatičnosti, ili da konačnom promjenom vlasti usvoji važan standard na putu pridruživanja evropskim državama i narodima.
„Crna Gora je uz sve rizike izabrala promjene. U godini za nama, nakon pada dugotrajućeg režima, i posljedično tome, pored ostalog i zbog naglog otapanja zamrznute prošlosti, sistem je doživio nagli organizacioni pad, pokazujući da je stanje u društvu bilo neuporedivo teže od onog kako se prema uvriježenom mišljenju mislilo da stoji“, rekao je Kalač.
Prema njegovim rijčima, sada, sa ove vremenske distance, postalo je jasno da se sistem prethodne vlasti nije mogao održati, primarno zbog, kako je naveo, razorenog pravnog sistema.
„Upravo ta činjenica, u kako-tako oslobođenim i politički izmijenjenim uslovima, određuje i karakter krize i nove vlasti, iz razloga jer se toliko razoren pravni sistem, ne može oporaviti za tako kratko vrijeme, pogotovo ne u otežanim uslovima produkovanim odmrzavanjem starih nacionalističkih i velikodržavnih projekata“, kazao je Kalač.
On smatra da je SPP u Crnoj Gori u proteklom periodu a posebno na posljednjim parlamentarnim izborima, kao članica koalicije “Crno na bijelo” dala značajan doprinos očekivanim promjenama, „time i raspakivanju zatvorenog dugotrajućeg sistema, čime se društvo konačno suočilo sa sobom, sa svim talozima i zaostavštinama ekstremnog nacionalizma i šovinizma, ali istovremeno i realnom šansom za ozdravljenjem“.
„Izborno resetiranje političkog sistema je sa stanovišta položaja bošnjačkog naroda u Crnoj Gori donijelo brojne izazove. Bošnjaci su u prethodnoj vladi shodno broju ministara, bili značajno zastupljeni, skoro sa trideset procenata, ali su istovremeno u iseljeničkom valu bili zastupljeni sa devedeset i devet procenata“, naveo je Kalač.
Kazao je da je Evropsko pridruživanje u slučaju bošnjačkog pitanja u Crnoj Gori bilo na putu da bude riješeno u cjelosti – „da se Bošnjaci doslovno svi presele u zemlje zapadne Evrope“.
„Bošnjačko pitanje u Crnoj Gori, u relaciji prije i poslije promjene vlasti, danas se drži kao centralno pitanje. Kao da je bilo opciono, u smislu da li su promjene imale alternativu. Bošnjaci su bili i u političko-statističkom fokusu i za staru ali i za novu vlast“, poručio je Kalač.
Ocijenio je da je stara vlast većim brojem bošnjačkih ministara u zadnjem mandatu vlade, Srbima slala poruku da treba da se pridruže vladajućoj DPS, „i “oslobode” zauzeta mjesta od strane “Turaka”, a nova vlast, izostavljanjem Bošnjaka na pozicijama ministara, istim tim Srbima šalje poruku da se osvetila “Turcima” za držanje vlade DPS-a bez Srba na vlasti“.
„Koalicija “Crno na bijelo” je u izbornom procesu protežirala građanski koncept, sa obećanjem da će u slučaju pobjede snaga koje žele promjenu vlasti, ići na novi koncept tranzicione vlade a to je “ekspertska” vlada“, rekao je Kalač.
Ukazao je da je SPP i prije i poslije izbora, i sve do danas, ne sporeći “ekspertski” koncept, koalicionom partneru ali i široj javnosti, skretala pažnju na važnost jačanja vladavine prava koja se primarno mora zasnivati da poštovanju i oživljavanju slova i duha Ustava Crne Gore.
„Ustavni princip “srazmjerne zastupljenosti” koji se odnosi na izvršnu vlast nije u koliziji sa konceptom “ekspertske” vlade, ali ga aktuelna vlada nije oživjela i time značajno doprinijela da se izda obećanje o postizbornom popravljanju vladavine prava“, kazao je Kalač.
Podsjetio je da je SPP na tu činjenicu u javnim obraćanjima upozoravala i aktuelnog premijera Krivokapića, ali i vicepremijera Abazovića, kao čelnika političke platforme “Crno na bijelo”.
„Očito je da se i u novoj kao prije i u staroj Vladi, “građanski koncept” Crne Gore pogrešno čitao, posebno imajući u vidu ustav kao temeljni pravni akt Crne Gore. Ustav CG državu Crnu Goru definiše građanskom sa jasnim principima u dijelu manjinskih prava i kao takav pravno i politički daje precizno jasnu definiciju građanske države, za razliku od shvatanja njegovih tumača i u prethodnoj ali i u novoj vlasti“, istakao je Kalač.
Smatra da se vlast morala promijeniti, primarno zbog evropskih integracija, ali i zbog prekida neodržive sicilijanske prakse, „i to pitanje je, čini se, bilo riješeno i prije izbornog dana“.
„Bošnjačko pitanje u Crnoj Gori je vruće pitanje i za staru ali i za novu vlast, kao što je stalno u fokusu i političkih aktera u regionu. Prethodna vlast je sistemski raseljavala Bošnjake, od “savršenog zločina” pljevaljske Bukovice 1992-1993.godine, do tihog ali dobro isplaniranog, masovnog raseljavanja 4.500 Bjelopoljaca u toku 2015.godine, a ova nova kroz zakonska rješenja već raseljenim pokušava oduzeti pravo i mogućnost da se ikada vrate u svoju zemlju“, rekao je Kalač.
