Podsjetimo, na početku mjeseca, ishod izbora u Finskoj ukazao je kako tamošnja premijerka Sana Marin (SDP) neće dobiti novi mandat, pri čemu je njena stranka završila na trećem mjestu, iza Partije nacionalne koalicije, koja pripada desnom centru, te radikalno desničarske Stranke Finaca (Finns).
Finskoj prethodili Estonija, Francuska, Italija…
Taj poraz nadovezao se na razočaravajući martovski rezultat socijaldemokrata u Estoniji (9,2 odsto).
Prošle godine, vidjeli smo mnogo sličnih situacija – od toga što je kandidatkinja socijalista An Idalgo osvojila tek 1,75 odsto glasova na predsjedničkim izborima u Francuskoj, sve do Italije, u kojoj su vlast osvojili desničari, a Demokratska stranka pala ispod očekivanja.
Zabrinjavajuć ishod izbora pamtimo i iz Švedske, koja je nekad bila uporište socijalista, a u kojoj se dogodio neslućen uspon ekstremne desnice.
Problemi nijesu od juče
Sve to dovodi do pitanja da li evropski socijalisti generalno uopšte mogu nešto preduzeti kako bi spriječili dalji razvoj nepovoljne situacije.
“Partije lijevog centra suočene su sa problemima u posljednjih 20 godina”, konstatuje za Euronews Nikolaj fon Ondarza iz Njemačkog instituta za međunarodne i bezbjednosne poslove.
On kao primjer navodi upravo Njemačku, u kojoj je SPD došao na vlast nakon duge 16-godišnje vladavine Angele Merkel.
“Posljednji izbori pokazali su nam da je to zapravo kratkoročan trend, a da partije lijevog centra na vlast jedino mogu doći u okviru prilično kompleksnih koalicija”, dodaje on.
Socijalisti imaju pet od 27 evropskih premijera
Sa druge strane, u evropskoj grupi Progresivna alijansa socijalista i demokrata (S&D) aktuelnu sliku ne vide kao sasvim crnu.
Podsjećaju i kako su socijalisti prošle godine osigurali vlast na izborima u Danskoj, Portugalu i na Malti.
“Socijalisti imaju veliku podršku u svakoj evropskoj državi. Ipak, uspon desnice i ekstremne desnice jeste nešto što nas brine”, kaže Iraće Garsija, lider te grupacije.
Danas socijalisti predvode tek pet od 27 članica Evropske unije. Riječ je o Olafu Šolcu (Njemačka), Pedru Sančezu (Španija), Mete Frederiksen (Danska), Antoniju Košti (Portugal) i Robertu Abeli (Malda).
Više je država u kojima danas vladaju liberali (Francuska, Holandija, Belgija, Slovenija, Estonija, Luksemburg) ili partije desnice, odnosno konzervativci ili desnica (Italija, Švedska, Austrija, Grčka, Poljska, Češka…)
Trijumf u Španiji bio bi moralna pobjeda
Ključni test za socijaliste, međutim, tek dolazi. Biće to izbori u Španiji, koji će biti održani najdalje 10. decembra.
Može se reći kako Španija danas ima i ‘najljevičarskiju’ Vladu u Evropi – jer, uz PSOE Pedra Sančeza, u njoj je i Podemos. No, moglo bi se to promijeniti.
Naime, posljednja ispitivanja javnog mnjenja govore kako podrška socijalistima slabi, a da jačaju konzervativci iz Narodne stranke. Pritom, najcrnji scenario za svakog ko pripada lijevom centru ili ljevici, bez sumnje, bio bi onaj po kojem bi ta partija napravila vlast sa ekstremno desničarskim Vox-om, koji u sve više anketa zauzima treće mjesto po snazi.
Iz tog razloga, politički analitičari navode kako bi novi trijumf Sančeza u Španiji bio velika moralna pobjeda i podsticaj za sve evropske socijaliste.
Mnogo su crnje prognoze po socijaliste u još jednoj mnogoljudnoj evropskoj državi u kojoj ove godine slijede izbori. Naravno, riječ je o Poljskoj.
Tamo već duže dominira desnica sklona kleronacionalizmu, a svi dobro pamtimo neke od njihovih najdrastičnijih mjera – poput zakona o zabrani abortusa. Ipak, u Poljskoj su socijalisti podijeljeni na dvije relativno manje stranke i nemaju šanse da na izborima naprave bilo kakvo čudo.
‘Zagrijavanje’ za 2024.
Sve je to ‘zagrijavanje’ za 2024. godinu, kada slijede izbori za Evropski parlament.
Građani članica EU biraće novih 705 zastupnika, a posljednji put su socijalisti na izborima dominirali daleke 1994. godine. No, tada je EU imala svega 12 članica.
Od tada, Evropska narodna stranka (EPP) odnosi pobjede, koje se – između ostalog – pripisuju i proširenju na države istočne Evrope.
