Vijeće fakulteta treba da se izjasni o prijedlogu komisije. Članovi ove komisije su doc. dr Dragan Burić, prof. dr Miroslav Doderović i prof, dr Gojko Nikolić.
Nikolić se, međutim, nije saglasio da se predloži Mijanović, pa je u dopisu dekanici prof, dr Tatjani Novovići Vijeću fakulteta, obrazložio zašto smatra da to nije dobar potez. Pozvao se i na Zakon o visokom obrazovanju, koji se mora poštovati.
Na konkurs su se, osim Mijanovića, prijavili dr Banjak Dragoslav, dr Mićković Biljana,dr Veselin Luburić, mr Raičević Đoko, mr Manojlović Branka.
Nikolić je predložio da se angažuje dr Banjak Dragoslav. Ističući da cijeni kandidate Mijanovića, Raičevića i Manojlović, prof. Nikolić je u dopisu dekanici naveo kako smatra da kandidate treba birati između onih troje koji imaju stepen doktora nauka.
“Prijedlog je utemeljen kroz Zakon o visokom obrazovanju”, naveo je Nikolić.
Ostala dva člana komisije su, međutim, stava da je Mijanović najbolji, navodeći da je sposoban da sam napiše kvalitetan naučni rad, te da predmeti na kojima se planira angažovanje kandidata pripadaju fizičkoj geografiji, a da ostalim kandidatima to nije uža naučna profilacija.
Sagovornici Pobjede kažu da je Mijanović studirao 13 godina, program koji traje tri godine.
“Mijanović bi ubjedljivo bio posljednji kada bi se normalno pravila rang lista”, kažu oni.
Ni Komisija koja je razmatrala prijave kandidata za studijski program Istorije nije bila jednoglasna. Profesori doktori Šerbo Rastoder, Marijan Premović su predložili da se angažuje prof, dr Vasilj Jovović, ali je prof, dr Nenad Perošević izdvojio mišljenje i predložio drugog kandidata za kog smatra da je bolji.
Sagovornici Pobjede ukazuju da je Jovović trenutno vršilac dužnosti direktora Ekonomske škole u Nikšiću, te da neće moći da ima radnu knjižicu na obje ustanove.
Protiv njega je ranije Živko Andrijašević podnio tužbu zbog plagijata. Jovović je, međutim, kako su pisali mediji, odbacio te navode. Kazao je daje njegova doktorska disertacija “Srednjovjekovne istorijske teme u periodici na prostoru Crne Gore od 1835. do 1941. godine” u potpunosti originalna i da nije plagijat, te da je prošla sve provjere.
