Postoje i ozbiljne naznake da su upravo sirijska polja bila osnovni razlog ulaska MOL-a u Inu, te da je Hrvatska bila teško oštećena prilikom privatizacije 2003. godine, piše Večernji list.
Naime, državni tužilac Mladen Bajić raspolaže saznanjima da je neko prećutao informaciju o bogatom otkriću, a pustio ju tek nakon što je MOL kupio 25 posto plus 1 dionicu Ine, čime je državna naftna kompanija prodata ispod stvarne cijene. Vrijednost Ininih rezervi u Siriji tada je bila procijenjena na 23 milijarde dolara, a četvrtina cijele Ine prodana je MOL-u za 505 milijuna dolara.
Geolog Stanko Kadija u to se vrijeme nalazio na Ininim bušotinama u Siriji, gdje je radio kao Inin nadzornik za geologiju.
- Sirija je odabrana kao broj 1 za istraživanje. Tamošnje područje u kojem smo namjeravali tražiti naftu proglašeno je potpuno neperspektivnim. Zbog toga je ulaz na taj prostor bio izuzetno jeftin, jeftiniji od alternativa. Da tamo nema ničega poručivale su nam i same kompanije koje su tamo već radile. Međutim, naše su spoznaje bile potpuno drukčije. Mi smo vjerovali da ondje nečega ima. Naša samouvjerenost, stručnost i iskustvo bili su veliki plus. Danas možemo reći da smo bili sami protiv svih, i kod kuće i vani, no da smo pobijedili!
Kadija kaže da je komercijalno otkriće u Siriji objavljeno krajem 2004. dakle nakon što je MOL kupio 25 posto plus 1 dionicu Ine.
foto: Večernji.hr
