On je na konferenciji za medije, povodom održavanja Sajma medicine od 29. septembra do 1. oktobra, kazao da su iz FZO prijedlog budžeta za narednu godinu proslijedili Ministarstvu finansija, ali i da ostaje otvoreno pitanje da li će se to ispuniti.
Kadić je kazao da je budžet FZO-a do sada iznosio manje od sedam odsto bruto društvenog proizvoda, da je to u odnosu na razvijene zemlje, gdje se kreće oko 12 odsto, značajno manje, ali čak i u poređenju sa zemljama iz okruženja gdje je, na primjer u Srbiji, oko devet odsto.
Direktor FZO-a je posebno istakao da se mora obezbijediti stabilno finansiranje zdravstvenog sistema, bez obzira na model, jer ono uvijek zavisi od „dobre volje“ ministra finansija, ma ko to bio, odnosno da li je manje ili više naklonjen sektoru zdravstva.
Troškovi pojedu investicije
Kako je kazao, sada se zbog nekoliko uvećanja plata u zdravstvu, koje su na višem nivou nego u zemljama u regiji, za tu namjenu troši trećina budžeta FZO. Kadić je naveo da se druga trećina koristi za nabavku ljekova i ostalih materijala, dok je ostatak namijenjen za servisiranje usluga, zbog čega izostaju i kapitalne investicije jer većina novca odlazi na tekuće troškove.
„Bez stabilnog finansiranja zdravstvenog sistema nema održivog zdravstva, nema ni plana razvoja ni unapređenja. Morali bi kao zemlja da znamo da će npr. 10 odsto BDP-a države u prethodnoj godini biti izdvajano za zdravstveni sistem“, rekao je Kadić.
On je ukazao na primjer Radio-Televizije Crne Gore kojoj je, kao Javnom servisu, budžet direktno vezan za BDP države.
„Zamislite da RTCG zna svake godine koliki će joj biti budžet, a da zdravstveni sistem ne zna, već se svodi na pregovore između direktora FZO-a, ministara zdravlja i finansija i ministarsku dobru volju“, istakao je Kadić.
Odgovarajući na novinarsko pitanje, kazao je da su u prijedlog budžeta za narednu godinu projektovali na oko osam odsto BDP-a, te da su u vnjega uračunali oko 30 miliona eura za kapitalne investicije.
Na pitanje da li u FZO kontrolišu isplate za prekovremeni i dopunski rad zaposlenih u zdravstvu, s obzirom na brojne spekulacije u javnosti da je u tom segmentu bilo brojnih zloupotreba, Kadić je kazao da je kontrola uvedena.
„Mi smo uveli kontrole početkom godine i u tom segmentu ćemo do kraja 2023. napraviti uštedu od preko milion eura u odnosu na 2022. godinu“, kazao je Kadić koji je izbjegao direktan odgovor na dodatno pitanje da li to znači da, ako imamo toliku uštedu u ovoj godini, da je bilo zloupotreba ranije.
„Ne ulazim za prethodne godine da li su potrebe posla bile tolike. Nije samo stvar da li je bilo, ili nije, zloupotrebe. Došlo je do novih zapošljavanja, došli su novi specijalisti, a samim tim se izgubila potreba zbog organizacije rada za tolikim prekovremenim satima“, kazao je Kadić.
Neprecizni registri
Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Slađana Ćorić kazala je da će na predstojećem Sajmu zdravlja predstaviti strategiju razvoja zdravstvenog sistema, koja se oslanja na tri stuba – univerzalnu zdravstvenu zaštitu, digitalizaciju i finansiranje i održivost sistema.
Na pitanje novinara kako je, s obzirom na činjenicu da Crna Gora nema dobre setove podataka ili podataka čak uopšte nema, kao u slučaju uzroka smrtnosti stanovništva, moguće napraviti dobre strategije, Ćorić je kazala da nam nedostaju mnogi registri.
„Naročito nam nedostaju registri za razna oboljenja, a kako ste i sami rekli, registri za preminule. Imamo problem sa izvještajima o smrti koje često popunjavaju ljekari hitne pomoći, pri čemu ne želim da okrivljujem nikoga, i oni napišu dijagnozu – zastoj srca. To nije nešto od čega pacijenti umiru i ne može biti zvanična dijagnoza“, kaže Ćorić.
Kako navodi, sprovođene su razne obuke i na sve načine je pokušavano da se uredi taj segment, međutim to u konačnici nije urodilo plodom.
„Prema Zakonu o zbirkama podataka, Institut za javno zdravlje je dužan da vodi sve registre. Vrlo je moguće da je IJZ tim zakonom preopterećen i da zbog manjka ljudi nije mogao da sve to sprovede. Strategijom smo predvidjeli da napravimo obuke i selektujemo ljude koji će se baviti isključivo tim, kako bi konačno dobili registar onoga od čega naši građani umiru, ali i drugi - registar zdravlja naše nacije“, kazala je Ćorić.
Gdje je problem
Moraćemo, kaže ona, da sprovedemo jedno veliko istraživanje da vidimo od čega naši pacijenti obolijevaju i koje su ključne tačke na kojiima mora da se radi.
„Ono što za sada znamo, što je porazno, je da imamo najveći stepen obolijevanja od karcinoma grlića materice u Evropi. Imamo sve mehanizme da to spriječimo, imamo HPV vakcinu, skrininge... Te alatke ili ne koristimo dovoljno, ili nijesmo dovoljno osvijestili građane ili smo mi napravili neki propust u zdravstvenom sistemu. Ne znam što je problem, vjerujte“, kazala je Ćorić.
Ona je kazala da je budućnost crnogorskog zdravstvenog sistema u prevenciji, ali da je to nešto što je vidljivo „na duže staze“, što nije dobro u političkom smislu jer ne daje brze rezultate, a Crna Gora živi u tranziciji čestih političkih promjena, što nije dobro za zdravstveni sistem.
