Svijet

Kad izvlačiš korist iz rata: Kremlj izbjegava embargo EU i SAD preko Jermenije

Bajden, Zelenski i Šolc sankcijama i razgovorima vrše pritisak na Jerevan da obustavi ponovni izvoz zabranjene robe u Rusiju

Kad izvlačiš korist iz rata: Kremlj izbjegava embargo EU i SAD preko Jermenije Foto: www.primeminister.am
Andrei Vasilescu
Andrei VasilescuAutor
Portal AnalitikaIzvor

Autoritarni režim ruskog predsjednika Vladimira Putina izbjegava embargo i trgovinske sankcije koje su uvele EU, SAD i Velika Britanija zbog njegove agresije na Ukrajinu preko susjednih zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza – posebno Jermenije. To je jasno iz statistike o naglom skoku uvoza sa Zapada u prošloj godini i, shodno tome, izvoza iz Zajednice nezavisnih država (ZND) u Rusku Federaciju.

U 2022. godini ekonomija male Jermenije sa 2,8 miliona stanovnika porasla je za čak...14,2% BDP-a - rast bez presedana za EU i zapadne zemlje. Izvoz Jerevana povećan je skoro dva puta - 1,8 puta, na 5,36 milijardi dolara, a uvoz - 1,5 puta, na 8,77 milijardi dolara, piše Interfaks.

U januaru je premijer Jermenije Nikol Pašinjan predvidio da će rast BDP-a za prethodnu godinu biti najmanje 12,5% - 13%: „Planirali smo rast od 7% za 2022.godinu “

Picture4

Rast BDP-a Jermenije do septembra 2022. (Grafikon: kavkaz-uzel.eu)

Gdje se nalazi odgovor na munjevit rast BDP-a Jermenije? Odgovor se mora tražiti mnogo sjevernije. "Na rast naše ekonomije utiče priliv ruskih građana u Jermeniju", rekao je premijer Nikol Pašinjan u vezi sa Rusima koji bježe od Putinove mobilizacije. Ali Pašinjanovo objašnjenje je prilično lukavo - koliko će novca Rusi koji bježe u žurbi donijeti privredi? Istina je da je Jerevan postao jedno od čvorišta za ponovni izvoz u i iz Ruske Federacije, zajedno sa Bjelorusijom, Gruzijom, Kazahstanom i drugim bivšim sovjetskim državama.

Tako je, prema analizi zvanične statistike Republike Jermenije, koju je napravila Deutsches Zentrum für Südkaukasus u 2022. godini, uvoz robe iz EU u tu kavkasku zemlju dostigao 1,3 milijarde evra, što je skoro duplo povećanje u odnosu na 2021.godinu kada je bilo za samo 753 miliona eura. Istovremeno, izvoz Jermenije u Rusku Federaciju zabilježio je trostruki skok – sa 840 miliona dolara u 2021.godini na 2,4 milijarde dolara u 2022. godini.

Smartphone telefoni i bijela tehnika ubrzano se izvoze u Rusiju

Statistički podaci o većoj trgovinskoj aktivnosti objašnjavaju se činjenicom da je Jermenija za Moskvu postala glavno čvorište za izbjegavanje zabrana uvoza robe iz zemalja G7.

„Izbjegavaju se sankcije na robu na račun uvoza iz trećih zemalja — na primjer, izvoz iz Jermenije u Rusiju skočio je 49% u prvoj polovini 2022. godine“, izvijestila je američka televizija ABC News u martu 2023.g „Jermenija je uvezla više mašina za veš iz EU u prvih 8 mjeseci 2022. nego za posljednje dvije godine“, analizirao je Bloomberg podatke Eurostata.

Picture5

Oštar skok bilježi izvoz iz Republike Jermenije u Rusku Federaciju 2022. godine (Grafikon: kavkaz-uzel.eu)

Prema pisanju britanskog Financial Times, proizvođači su postali "mnogo oprezniji zbog naglog povećanja narudžbi mikročipova iz Jermenije", koja se bavi ponovnim izvozom (re-eksportom) u Rusiju:" Zemlja je sada jedan od glavnih centara bescarinskog paralelnog uvoza". A pojedine američke kompanije "već su zaustavile isporuke u Jermeniju".

Prema izvještaju američkog analitičkog centra Silverado Policy Accelerator objavljenom 22. januara 2023.godine, jedan od glavnih dobavljača novih automobila za rusko tržište je Jermenija.

 

Takođe, počevši od ljeta 2022.godine, Rusija naglo povećava uvoz Apple i Samsung Smartphone telefona iz Jermenije. 

„Čudna stvar se dogodila sa Smartphone telefonima u Jermeniji tokom ljeta“, napisao je The New York Times 31. januara 2023.godine: „Pošiljke iz drugih dijelova svijeta porasle su više od 10 puta u odnosu na nedavne količine uvoza telefona“. "Istovremeno, Armenija je zabilježila eksplodirajuće nivoe izvoza Smartphone telefona svom savezniku pod opsadom - Ruskoj Federaciji", napominje američki list.

Kijev nagovještava da će Jermenija izgubiti od poslovanja sa agresorom

Vlasti u Kijevu pozivaju zemlje bivšeg SSSR-a da prekinu trgovinu sankcionisanom robom sa agresorom. 1. marta 2023. godine, Glavna obavještajna uprava Ministarstva odbrane Ukrajine je objavila da Moskva vodi pregovore s Jerevanom

„za ponovni izvoz ruskih proizvoda na međunarodna tržišta“: „Planirano je da se isporuka obavlja pod krinkom jermenske proizvodnje i da se izvozi u treće države“.

Preporučujemo svim zemljama, uključujući i Jermeniju, da se drže barem neutralnosti, rekao je Viši savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak:

„Srednjoročno, nije dobro poslovati sa Ruskom Federacijom, izuzetno je neisplativo".

Prema riječima savjetnika Volodimira Zelenskog, ako u početku poslovna saradnja s Moskvom donese dodatni prihod, onda će u srednjem roku "to isto dovesti do velikih ekonomskih gubitaka i ozbiljne štete po ugled". "Bolje je pridružiti se neformalnoj koaliciji civilizovanih država, čije je tržište u cjelini veće od tržišta Ruske Federacije, u tom smislu, preporučujemo da se držite politike sankcija", rekao je Podoljak.

Bivši partneri Kijeva u SSSR-u i ZND-u očigledno ne smatraju poslovanje s Moskvom tabu-temom. Dok je podržavao Putina u njegovom sukobu sa Azerbejdžanom, jermenski premijer Nikol Pašinjan pokazao je lojalnost Kremlju. U septembru 2022.godine, na konferenciji za novinare s Putinom, Pašinjanu je postavljeno neugodno pitanje o sekundarnim sankcijama Jerevanu, zbog ponovnog izvoza robe u Rusku Federaciju. Pašinjan je odgovorio, da je potrebno „tražiti nove mogućnosti“ pred „izazovima koji su se pojavili“: „Zahvaljujući odlukama koje su donijeli predsjednik Ruske Federacije i Vlade Rusije, mi smo uspjeli da se zajedno nosimo sa ovim prijetnjama".

Bilo je potrebno da Pašinjana upozori i njemački kancelar Olaf Šolc, koji je poslije sastanka sa jermenskim premijerom 2. marta 2023.godine izjavio, da je za Berlin važno „da li možemo biti sigurni da se naše sankcije u ekonomskoj sferi neće izbjegavati”: “To je ono što tražimo”.

Ranije u februaru, letonski premijer Krišjanis Karinš takođe je optužio Jerevan da se ne pridržava sankcija Moskvi, a prema njegovim riječima, u Jermeniji "pojedine vrste trgovine rastu veoma naglo, nesrazmjerno onome što je bilo u prethodnom periodu ", a roba, kako on navodi, "se preusmjerava u Rusiju".

Jermenske kompanije pod sankcijama u SAD zbog Rusije

Zapravo, američke sankcije zemljama koje igraju ulogu pomoćnika Putinovoj Rusiji već postaju činjenica. Od jeseni 2022. godine, brojne jermenske korporacije su sankcionisane zbog zastupanja interesa svojih ruskih partnera na svjetskim tržištima.

Tako je 30. septembra 2022. godine Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija uvrstila je jermensku kompaniju Taco LLC na svoju listu sankcija zbog njene saradnje sa ruskom "Radioavtomatikom". Ruska korporacija je kupila stranu opremu za vojnu industriju tako što je zaobišla moskovski embargo, plativši Tacou za nabavku rezervnih dijelova i organizovanje procesa nabavke preko Jermenije, konstatovao je OFAC.

Ministarstvo finansija SAD je 14. novembra 2022. skrenulo je pažnju na rusku kompaniju AO PKK Milandr, specijalizovanu za integrisana kola. Milandr je registrovao podružnicu u Jermeniji, Milur Electronics, u svrhu "plasiranja narudžbi stranim fabrikama, proizvodnju integrisanih kola i prodaju u inostranstvu". Kako bi izbjegli sankcije, Rusi su podružnicu Milur koristili kao "tajnu zavjesu za poslovanje sa stranim partnerima".

Saveznici zadovoljavaju potrebe Rusije za robom iz EU

Inače, od "pakta sa đavolom" korist ima i ne samo Jerevan, koji je očito među vodećim na ovoj listi Putinovih saveznika. Nije samo Jermenija ta koja zarađuje stotine miliona evra i dolara pomažući Rusiji, zaglavljenoj u ratu protiv Ukrajine, da nabavi robu i tehnologiju koja joj je potrebna.

List The Financial Times je u decembru pisao, da ruski "specijalisti za uvoz" traže sve vrste "zakonskih rupa", koristeći "veze" i "mito" kako bi uvjerili zemlje poput Turske, Jermenije i Kazahstana da isporučuju Ruskoj Federaciji robu, koja je zabranjena za isporuku iz EU.

 Prema Eurostatu, u prvih devet mjeseci Putinove pune invazije na susjednu zemlju, isporuke robe iz EU u Rusiju pale su za skoro polovinu - za 47%. Ali u istim mjesecima nije jasno zašto je uvoz iz EU u zemlje ZND-a (koje trenutno imaju najbolje odnose sa Moskvom) poput Bjelorusije, Kazahstana, Gruzije, Uzbekistana i Kirgizije neočekivano porastao za čak 48%.

Zašto su zemlje bivšeg SSSR-a odjednom počele da kupuju više robe u EU nego što su u stanju da potroše? „Zemlje ZND-a igraju ulogu tranzitnih centara za ponovni izvoz robe u Rusiju“, nedavno je objavio Deutsche Welle.

SAD su uvjerile Tursku, UAE i Oman da zaustave ponovni izvoz u Rusiju

Istina je, da ne samo zemlje bivšeg SSSR-a profitiraju od ponovnog izvoza robe u Rusku Federaciju. "Značajan obim robe koja dolazi iz Turske u Rusiju je ponovni izvoz", piše Le Monde, prema kojem se "roba rastovara u lukama Mersin, Istanbul, Izmir". "Nakon čega se, ista ta roba prebacuje u kontejnere lokalnih kompanija ili podizvođača, i šalje se morem u Novorosijsk ili kamionima preko Gruzije do Rusije", piše francuski list.

U januaru 2023., Ministarstvo finansija SAD-a upozorilo je članicu NATO-a Tursku i bliskoistočne partnere poput Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i Omana da rizikuju da izgube pristup američkom tržištu ako ignorišu režim sankcija Rusiji.

Vašington je nagovijestio Turcima da "njihove finansijske veze s Moskvom ometaju napore da se zaustavi rat u Ukrajini", citira Bloomberg izvore iz Bijele kuće.

Ankara je demantovala da je Rusiji isporučila elektroniku koja bi se mogla koristiti u vojnoj industriji. Ali od početka marta 2023.godine Carinska služba Republike Turske blokirala je tranzit robe pod embargom u Rusiju, javio je “Komersant FM".

„Vlada nam je naredila da zaustavimo tranzit takve robe od 1. marta 2023.godine ", potvrdio je Bloombergu visoki izvor informacija u Ankari.

"Vlasti su izdale listu strane robe čiji je ponovni izvoz u Rusiju zabranjen," citira Reuters predsjednik Istanbulske asocijacije izvoznika crnih i obojenih metala Četin Tekdelioglu, a prenosi Reuters. Izvor informacije u EU potvrdio je britanskoj agenciji da je Ankara "obećala Ruskoj Federaciji da neće slati robu sa sankcione liste, koja je pod izvoznom kontrolom EU, SAD i Ujedinjenog Kraljevstva".

EU, SAD i zemlje G7 pojačale su kontrolu nad poštivanjem embarga protiv Rusije, uklanjajući "zakonske rupe" za izbjegavanje sankcija, praćenjem robnih i trgovinskih tokova. Prema Bloombergu, zapadne zemlje su također naglo smanjile dostavu poluvodiča, integriranih kola i ostale tehnološke robe Rusiji.

Sve ovo pokazuje da je Jermenija u posljednjoj godini rata Kremlja u Ukrajini aktivno pomagala Moskvi da izbjegava zapadne sankcije, ne samo isporučujući robu za opštu upotrebu, već i opremu za rusku vojnu industriju.

Na ovaj način Jerevan igra ulogu jednog od važnih strateških partnera Putinovog režima u njegovoj konfrontaciji sa Zapadom i pruža „ekonomsku pozadinu“ za rusku agresiju na ukrajinsku državu. Premijer zemlje Nikol Pašinjan redovno ponavlja da je "Ruska Federacija najbliži i strateški saveznik Republike Jermenije". Tako vlasti u Jerevanu, koje pokušavaju da stvore utisak preorijentacije na Zapad, u praksi pomažu Putinovom režimu.

Portal Analitika