„U porukama koje su nakon prijetnji potpredsjednika Vlade uslijedile i bile javno upućene predsjedniku Crne Gore, stajale su prijetnje poput: “izbio bih te prutom kao djecu”, psovke upućene njegovoj majci i upozorenje da “nije dobrodošao u Malesiji”. Umjesto da reaguje na ovakvu atmosferu i očigledno zastrašivanje predsjednika države, tužilac je sve to ocijenio kao “političku reakciju”, čime je odlučio da ne bude zaštitnik zakona i ustavnog poretka, već advokat potpredsjednika Vlade“, poručili su iz Milatovićevog kabineta.
3
Oni su podsjetili zašto je Đeljošaj uputio prijetnje Milatoviću:
• Zakon je vraćen Skupštini jer krši Ustav po dva jasna osnova: zbog retroaktivne primjene i zbog stvaranja neravnopravnog položaja građana, što je potvrđeno i u analizi koju je izradila advokatska kancelarija za poslanički klub PES-a.
• Ministarstvo finansija dalo je negativno mišljenje na zakon, ukazujući da ugrožava fiskalnu održivost opština i da nije u skladu s fiskalnom politikom Vlade.
• Zakon je pisan da zaštiti jednog političara od krivičnih prijava i pokrenutih sudskih postupaka, uključujući i prijavu zbog višegodišnjeg nezakonitog oporezivanja državne kompanije “13. jul – Plantaže”.
• Zakon direktno šteti 22.000 registrovanih poljoprivrednih proizvođača širom Crne Gore, uključujući i one u opštini Tuzi, jer ukida jedinstvene poreske olakšice i uvodi diskriminaciju u poreskom tretmanu u zavisnosti od opštine.
„Sve ovo javnost zna, a tužilac bira da bude advokat političara. Zato će osim pritužbe, predsjednik Crne Gore tražiti od Tužilačkog savjeta preispitivanje rada ovog tužioca. Javnost zna da su građani koji su zbog političke odluke da se gradi kolektor i spalionica, slali prijetnje gradonačelniku Podgorice, odmah identifikovani, privedeni i sankcionisani. Kada se te iste i teže prijetnje upućuju najvišem funkcioneru države, tužilac postaje advokat, a Vlada ćuti“, ističe se u saopštenju.
Zato Milatović, kažu, jasno poručuje.
„Ako se ova odluka tužioca pretvori u praksu, ako politička funkcija znači zaštitu od zakona, ako se može nekažnjeno prijetiti predsjedniku zato što je odbio da proglasi protivustavan zakon, pisan za jednog čovjeka, onda niko u ovoj zemlji više nije bezbjedan. Niko ko se suprotstavi odluci političara na vlasti. Crna Gora ne smije više biti zemlja u kojoj zakoni služe za kažnjavanje građana, a ne važe za političare na vlasti. Ako se prijetnje i selektivna pravda budu tolerisale, 2028. neće biti godina ulaska u EU, već godina u kojoj ćemo priznati da smo odustali od jednakosti i pravde“, zaključuje se u saopštenju.
