„Najgore što se Crnoj Gori može desiti je da krene takozvanim bugarskim modelom – da se stalno mijenja vlada, stalno neki populizam, unutrašnji problemi“, kazao je za RSE njemački parlamentarac Josip Juratović navodeći da u Evropi vlada mišljenje da je Crna Gora još prije nekoliko godine bila puno dalje na putu ka EU nego što je to sad.
Naime, Bugarska, koja je članica EU, pet puta je u posljednje dvije godine organizovala parlamentarne izbore.
Prijevremeni parlamentarni izbori u Crnoj Gori održani su unedjelju 11. juna. Od posljednjih izbora, koji su održani avgusta 2020., u Crnoj Gori su pale dvije Vlade.
Novi izbori nijesu donijeli nijednoj partiji dominantnu prednost.
Pokret Evropa sad dobio je 24 od 81 mjesta u crnogorskom parlamentu. Demokratska partija socijalista (DPS), koja je poslije gotovo tri decenije izgubila vlast 2020., osvojila je tri mandata manje.
Lider Evrope sad Milojko Spajić poručio je da će unutar Pokreta prvo odlučiti sa kim će pregovarati o postizbornoj koaliciji, ali je isključio mogućnost da bi vlast mogli dijeliti sa DPS-om ili Građanskim pokretom URA, premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića.
Zamjenica direktora Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR) Vesela Černeva ocijenila je u razgovoru za RSE da postoje jasni izgledi formiranja vlade koju bi činila proevropska većina, "mada bi visok stepen podijeljenosti i nepovjerenja u parlamentu mogli otežati taj proces".
„Biće važno da se fokus zadrži na ekonomiji i EU integracijama umjesto povratka na simboličku politiku. Crna Gora bi trebalo da iskoristi ovaj proevropski mandat da ojača svoju međunarodnu poziciju, jer povjerenje vodi ka većoj podršci i investicijama“, rekla je Černeva.
Crna Gora pregovara više od deceniju i godinama je najozbiljniji kandidat od zapadnobalkanskih država za članstvo u EU. Uprkos tome, od posljednjeg zatvorenog poglavlja prošlo je gotovo šest godina.
Više stranaka, teže do koalicije
Američka i britanska amabasada čestitale su Crnoj Gori održavanje izbora, dok je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula saopštio da se nada "da će novi parlament Vladi pružiti potrebnu podršku za sprovođenje dugo očekivanih i prijeko potrebnih reformi".
„To će biti moguće samo u stabilnom i konsenzualnom političkom okruženju u kojem stranačke razlike neće biti prepreka uključivom i pravednom rastu Crne Gore“, naveo je Picula.
Josip Juratović poručuje da, čim je potrebno više koalicionih partnera, to je teže uspostaviti Vladu ali da ona, kao na primjer u Njemačkoj, može da funkcioniše.
„Logično, što ih je više to će biti teže uspostaviti Vladu, jer će biti borba za mjesta ministara, sekretara… To je sve normalno. Nama je samo važno da se na tu vlast u Crnoj Gori možemo osloniti i koja neće plutati po kojekakvim ideologijama“, istakao je Juratović.
Inače, treće mjesto po broju mandata 13, dobile su partije nedavno rasformiranog proruskog Demokratskog fronta.
O mogućnosti da te partije budu dio Vlade, Juratović podsjeća da je čelnik njihove koalicije 2020. godine Zdravko Krivokapić postao premijer Vlade koju je činilo 12 takozvanih 'aspostola'.
„Svi smo bili šokirani, jer to nema veze sa bilo kakvom ozbiljnošću na političkoj sceni. Sad se nadamo da te strukture neće ponovo dobiti toliku moć da manje-više upravljaju sa novom Vladom. Jer takva Vlada će unaprijed biti, kao što se pokazalo, osuđena na poraz i na nove izbore“, navodi Juratović.
Vlada Zdravka Krivokapića izgubila je povjerenje februara 2022. godine, koju je nepuna tri mjeseca kasnije naslijedio Dritan Abazović.
Abazoviću je izglasano nepovjerenje nepuna četiri mjeseca kasnije, jer se umjesto obećanog ubrzanja evropskih integracija odlučio da sa Srpskom pravoslavnom crkvom potpišeTemeljni ugovor.
Od avgusta prošle godine, njegova Vlada je u tehničkom mandatu.
Ključan odnos prema zemljama regiona i EU
Juratović poručuje i da je za međunarodne partnere pitanje kakav će Pokret Evropa sad, koji je formiran prije godinu, imati odnos prema regionu, i što je još bitnije, kakav će odnos imati prema EU.
On je kazao da su poznata izborna obećanja Pokreta, koja uključuju povećanje mjesečne plate na 1.000 i minimalne penzije na 450 eura, ali da nije baš poznato kako žele postaviti Crnu Goru po pitanju ulaska u EU, članstva u NATO, u odnosu na tzv. srpski i ruski uticaj.
„Sve je otvoreno. Mi nemamo nikakve odgovore na to. I mislim da nije tragično što nemamo momentalno odgovore, ali ćemo vidjeti kako će se posložiti nova Vlada i kako će dati odgovore upravo na ta pitanja“, naglasio je.
On smatra da buduća koalicija mora dostaviti odgovor na pitanje kako žele doprinijeti Evropskoj uniji po pitanju demokratskih vrijednosti, institucionalne organizacije i kako će urediti pravni sistem i slobode u državi.
Kada je u pitanju region, njemački poslanik kaže da je pitanje kako će nove crnogorske vlasti sarađivati sa svakom od zemalja regiona, ističući da gotovo sve imaju ogromne unutrašnje probleme.
On je kazao i da je za očekivati da će Srbija pokušati da utiče na politički tok u Crnoj Gori.
„Na primjer, Otvoreni Balkan, koji Srbija strašno propagira u regionu. Samim tim će podržati stranke koje će ići u tom pravcu. Do sada se pokazalo da je srpski uticaj jak na Crnu Goru“, ocijenio je Juratović.
On je dodao da je ruski uticaj usko vezan za srpski, odnosno da Moskva koristi srpski uticaj kao polugu za svoje interese.
Kritike EU na račun Crne Gore
Tokom protekle tri godine, od kada su stranke proruskog DF, Demokrata i URA preuzeli vlast, Evropska komisija je u izvještajima konstatovala stagnaciju reformi, neuspjeh u izgradnji nacionalnog konsenzusa o ključnim pitanjima od državnog interesa i ograničeni napredak u borbi protiv korupcije.
Posljednje upozorenje iz EU stiglo je krajem januara sa zasjedanja ministara inostranih poslova zemalja članica, kada je zaključeno da treba nastaviti pritisak na Crnu Goru i zahtijevati da okonča izbor sudija Ustavnog suda i tako izađe iz duboke političke krize.
„Crna Gora ostaje jedna takva kancerogena rana iz zemlje koja je bila najuspešnija na putu ka Evropskoj uniji, sada u zemlju koja postaje problem, pa smo se obavezali da ćemo dalje pomoći Crnoj Gori“, rekla je u januaru šefica slovenačke diplomatije Tanja Fajon.
Crnogorski parlament izabrao je dio sudija, ali nije i sedmog, nedostajućeg sudiju Ustavnog suda.
Iako se Crna Gora zalaže za integraciju u EU, u praksi je posljednjih godina napravljen niz koraka suprotnih od preporuka Unije, konstatovano je u Izvještaju Evropske komisije iz decembra prošle godine.
Tada je EK poslala upozorenje u kojem se traži ukidanje dodjele ekonomskog državljanstva u Crnoj Gori.
„Te šeme povećavaju rizik po bezbjednost država EU jer se ovo državljanstvo može iskoristiti kako bi se izbjegla viza za ulazak u EU. To su i migracioni rizici“, navodi se u Izvještaju.
Evropska komisija eksplicitno je ukazala i da Crna Gora nije sa EU uskladila politiku viznog režima, koji se odnosi na građane trećih zemlja.
Imaju primjedbe i na primjenu Sporazuma o priznanju krivice, kao i na činjenicu da organizovani kriminal ne dobija sudski epilog, niti rezultira finansijskim istragama i oduzimanjem imovine.
