Posljednje proširenje Evropske unije (EU) bilo je 2013. ulaskom Hrvatske. Ako EU ne želi izgubiti do kraja svoju vjerodostojnost, onda se mora više zalagati, kaže Josip Juratović, poslanik njemačkog Bundestaga. Ističe da se Vučićev režim ne može dugo održati.
Demohrišćanski političar Johann Wadephul biće novi ministar vanjskih poslova Njemačke. Kakvu politiku Njemačke možemo očekivati prema Zapadnom Balkanu s obzirom na izjavu Wadephula da politika prema našem regionu ne može ostati samo na simboličkoj ravni?
JURATOVIĆ: Gospodina Wadephula dobro poznajem jer smo gotovo sve godine mog rada u Berlinu radili u istim odborima. Po meni je on najbolji odabir iz redova CDU-a. Wadephul je iskusan i pragmatičan političar što je upravo danas, u vrijeme velikih previranja na globalnom nivou, od velike važnosti. Nažalost, upravo zbog tih globalnih previranja je međunarodna zajednica jako oprezna oko promjena na zapadnom Balkanu. Tako da mislim da će se ubuduće politika prema zapadnom Balkanu nešto tiše sprovoditi, ali će se sprovoditi.
Je li realno da Crna Gora okonča pregovore do kraja naredne godine sa ovako heterogenom Vladom u kojoj su pojedini konstituenti više okrenuti ka Moskvi nego ka Briselu?
JURATOVIĆ: Posljednje proširenje EU je bilo 2013. ulaskom Hrvatske. Ako EU ne želi izgubiti do kraja svoju vjerodostojnost, onda se mora više zalagati. Crna Gora je, dakle, najbliže tom cilju na zapadnom Balkanu. Međutim, da li će to biti već 2027, jako je upitno. Ne samo zbog toga što očigledno aktuelna vlada nema jedinstveni kompas ili možda čak i cilj, već zato što treba ozbiljno raditi na ispunjavanju kriterija i to ne samo političkih već i kroz institucije. A EU, koja je prema Crnoj Gori puno otvorenija nego prema njenim susjedima, ipak ne može te kriterije ignorisati.
Posjeta patrijarha SPC Porfirija Moskvi je otkrila suštinu politike Aleksandra Vučića o spajanju ruskog i „srpskog sveta“. Može li se pričati o integracijama dok Vučić vodi Srbiju?
JURATOVIĆ: Imam osjećaj da je Aleksandar Vučić još toliko važan svijetu koliko ga velike sile mogu koristiti kao piona na šahovskoj ploči. Svima je jasno da se taj režim ne može više dugo održati, ali isto tako svi znaju da bi upravo sada bilo kakve nekontrolisane promjene na zapadnom Balkanu bile samo nepotrebna smetnja. Pa se eto i ti smiješni manevri nekog ruskog i srpskog svijeta, koji više liče na srednjovjekovni politički folklor, manje-više ignorišu. Najbolji dokaz za to je posljednja neuspjela teatralna epizoda njegove posjete Trampu. Na kraju, Vučićev režim nikada nije ni imao namjeru voditi Srbiju u EU nego dapače, on je Srbiju udaljio od Evrope dalje nego je ona to ikada u njenoj povijesti bila.
Zašto se ne kažnjava iz Brisela i Berlina ovako represivna Vučićeva i unutrašnja i spoljna politika? Je li moguće da EU poslije svega u njemu vidi partnera?
JURATOVIĆ: Ni Brisel ni Berlin ne odlučuju ko će im biti politički sagovornik jedne zemlje već narodi koji su te sagovornike birali, iako na nedemokratski način. Isto tako, EU nema sudske ovlasti nekoga kažnjavati pogotovo ne narod samo zato jer nam se njegov odabir ne sviđa. Međutim, imamo jasne kriterije za saradnju uključivši i mogućnost sankcioniranja za neispunjavanje dogovorenog. Da bi Brisel i Berlin trebali biti dosljedniji po pitanju demokratskih vrijednosti u Srbiji i privrednu saradnju povezati sa ispunjavanjem tih kriterija za koje se narod Srbije mukotrpno bori je, nažalost, istina.
Može li se od nove vlade Njemačke očekivati drugačiji pristup prema vlasti u Srbiji koja vraća region u devedesete?
JURATOVIĆ: Iskreno rečeno, nadam se da će nova vlada u Berlinu upravo to prepoznati i biti dosljednija. Mislim da se trebamo nakon četiri decenije od početka raspada bivše Jugoslavije ozbiljno zapitati oko ostvarenih rezultata. Na kraju je tu i ogromna suma novca naših poreznika koji se sa pravom pitaju u šta ili u koga smo svu tu pomoć uložili. Trošenje novca na besmislene konferencije i kazališne predstave regionalnih političkih glumaca koji ništa od dogovorenog ne sprovode treba ozbiljnu političku alternativu u regiji i Evropi.
Je li Evropa spremna za nove članice? Često od evropskih zvaničnika čujemo da to može biti Crna Gora.
JURATOVIĆ: Ako se pita narod, Evropa nije nimalo oduševljena daljnjim proširenjem jer je mišljenja da će je svako novo proširenje u ovakvom stanju u kojem se nalazi još više destabilizovati. Pogotovo ne žele imati probleme koje su narodi Evrope u tridesetogodišnjem ratu srednjeg vijeka riješili. Ali postoje određeni politički razlozi za dalje proširenje sa Crnom Gorom. No, bez zavaravanja, Crna Gora neće dobiti svoje članstvo na poklon. Drugim riječima, politički akteri bi trebalo da se ozbiljnije pozabave stvaranjem tih kriterijuma.
Kakva je budućnost odnosa EU i SAD pod Trampovim vođstvom? Da li je takva Amerika saveznik Evropi?
JURATOVIĆ: Euro-atlantski savez je za sigurnost i opstanak Evrope i Amerike neophodan. Tramp je poremetio dosadašnji način vođenja politike na globalnom planu i to nas dovodi u situaciju da smo primorani neke stvari, ne samo po pitanju međusobnog obnašanja već i sigurnosti, nanovo posložiti. Moramo shvatiti da novi odnosi na globalnoj razini razumiju samo poziciju snage. To znači za Evropu da mora postati snažna i jedinstvena da bi bila suverena. A samo kao jaka i suverena može čvrstiti ili stvarati nova partnerstva. Pošto nezavisnih više nema, ovako jadnom, razjedinjenom zapadnom Balkanu preostaje samo jedna mogućnost - što prije ući u EU i stvarati sa zemljama dobre volje Sjedinjene Države Evrope.
