Politika

Nikom ne nameće svoj stav

Jovanović: Za mene je Crna Gora dio "srpskog sveta"

Predsjednik Demokratske stranke Srbije Miloš Jovanović kaže da tretira Crnu Goru kao dio „srpskog sveta“ ali dodaje da ne nameće nikom svoj stav.

Jovanović: Za mene je Crna Gora dio "srpskog sveta" Foto: Foto: Južne vesti
Antena MIzvor

„Ako Crnogorci smatraju da nemaju veze s tim, ja ću to poštovati i nemam nikakav problem sa tim. Ja se nikad nisam miješao u unutrašnje stvari Crne Gore jer se radi o nezavisnoj državi. Jedino sam komentarisao položaj Srba u Crnoj Gori koji mi se činio kao napravedan i diskriminisan“, naveo je Jovanović gostujući u emisiji „Drugačija radio veza“ autora Darka Šukovića.

Jovanović kaže da ima nekih razlika u državnom, istorijskom, pravnom poretku kroz razvoj dvije države. „Etnički, ipak, ne bi pravio razlike. Ako ih neko pravi ili ako ih većina građana Crne Gore pravi, ja ne mogu da ubjeđujem nikog“, naveo je Jovanović.

Jovanović je ranije kazao da ne vidi ništa sporno u tome što je ambasador Srbije Vladimir Božović kazao da je Podgorička skupština „slobodan izraz narodne volje za ujedinjenjem sa bratskom Srbijom.“

Upitan tada, da li je Božović smio da se miješa u političku situaciju u Crnoj Gori, Jovanović je rekao da Crna Gora nije država poput Francuske ili Kine.Ta izjava je u Crnoj Gori shvaćena kao izraz nepoštovanja. Nije mu to, kaže Jovanović, bila namjera.

„S obzirom na to koja je istorija Srbije i Crne Gore i izmiješanosti tog naroda, ne djeluje mi pretjerano van diplomatske prakse da srpski ambasador da svoje viđenje Podgoričke skupštine, šta je ona predstavljala. Za neke u Crnoj Gori, to je bilo osvajanje i okupacija, a za druge oslobođenje“, kaže Jovanović i ponavlja kako vjeruje da Božović nije prekršio svoja ovlašćenja i dobru diplomatsku praksu.

Time, navodi Jovanović, ne negira da je Crna Gora nezavisna država. „Ali ipak ima razlike između nezavisne države Crne Gore odnosno akcije srpskog ambasadora u Crnoj Gori i na primjer, djelovanje srpskog ambasadora u Kini, Rusiji, Francuskoj ili Džibutiju. Crna Gora i Srbija su tijesno povezane, čak i dinastički“, smatra Jovanović.

Vjeruje da je čin protjerivanja ambasadora - politički čin odlazećeg režima. Jovanović ponavlja da ne spočitava nikom drugačije viđenje Podgoričke skupštine.

„Da li je bilo Božićnjeg ustanka? Da li je bilo nezadovoljnih? Jeste, to nije sporno. Većinski dio je, kako kažu mnoga svjedočanstva, bio za prisajedinjenje sa Srbijom. Bilo je kako je bilo, ne mogu da se vratim u 1918.“, navodi Jovanović.

Upitan, kako je Podgorička skupština bila legitimna ako je nije poznavao važeći Ustav, a postojao je legitiman sastav Skupštine a pritom je bila organizovana od Vlade Srbije preko Centralog izvršnog odbora, Jovanović kaže da treba posmatrati istorijski kontekst.

„Vjerujem da je bila legitimna“, saopštio je Jovanović, nasljednik Vojislava Koštunice na čelu DSS.

Na pitanja Darka Šukovića da li zna da je načelnik Generalštaba vojvoda Živojin Mišić okarakterisao ulazak srpskih trupa u Crnu Goru kao okupaciju, Jovanović nije komentarisao.

Uvjeren je Jovanović da sva pitanja treba ostaviti vremenu. Nakon komunističke i vlasti Mila Đukanovića, sve će doći na svoje, kazao je Jovanović.

„Ako ste vi u pravu, za 50 godina će Crna Gora i dalje biti potpuno nezavisna i odvojena od bilo kakve ideje srpstva. Ako sam ja u pravu, za 50 godina bićemo ista država, isti narod, što i jesmo. Neću se ja boriti za to, to će doći prirodnim putem. Naravno, ako sam ja u pravu“, ističe Jovanović.

U emisiji je bilo riječi i o Haškom tribunalu za koji Jovanović smatra da je sramota i da nije pravi sud. U Srebrenici se, smatra Jovanović, desio zločin a ne genocid. „Ako gledamo sa aspekta prava, to ne može da se okarakteriše kao genocid. Trebalo je da se pobiju svih 30-40 hiljada Muslimana, da se niko ne pošalje u centralnu Bosnu, da bi to bio genocid“, kazao je Jovanović.

U emisiji je bilo riječi o tome da li Crnogorska crkva bila autokefalna te da li je pojam Srbin u Cnoj Gori označavao pravoslavca a da je Crnogorac nacionalna odrednica. Raspravljalo se pojmovima Srbin i velikosrbin. Govorilo se i o tome zašto je kralj Nikola pjevao o Prizrenu.


Portal Analitika