Društvo
  • Portal Analitika/
  • Društvo /
  • Jovan S. Plamenac u egzilu odlikovao američku državljanku: Orden protiv zaborava, za prava Crne Gore

Istorija crnogorske borbe nakon nasilne aneksije 1918.

Jovan S. Plamenac u egzilu odlikovao američku državljanku: Orden protiv zaborava, za prava Crne Gore

Kako je bivši crnogorski premijer, progonjen nakon nasilne aneksije 1918, iz SAD-a vodio simboličnu i političku borbu za Crnu Goru  

Jovan S. Plamenac u egzilu odlikovao američku državljanku: Orden protiv zaborava, za prava Crne Gore Foto: privatna arhiva
Mr Novak ADŽIĆ, doktorand istorijskih nauka
Mr Novak ADŽIĆ, doktorand istorijskih naukaAutor
Portal AnalitikaIzvor

U godinama kada je Crna Gora bila izbrisana sa političke mape Evrope, a njeno ime nasilno potisnuto iz međunarodnog poretka, borba za njen opstanak vodila se daleko od Cetinja i Podgorice – u emigraciji, pod tuđim nebom i pred tuđom javnošću. Jedan od najistrajnijih i najupečatljivijih glasova te borbe bio je Jovan Simonov Plamenac, bivši predsjednik crnogorske vlade i neumorni suverenista, koji je u Sjedinjenim Američkim Državama nastojao da podsjeti svijet na otetu državu i pogaženo pravo jednog naroda.

U tom kontekstu, čin dodjele ordena Danila I američkoj državljanki i humanistkinji nije bio tek ceremonijalni gest, već snažna politička poruka – izraz zahvalnosti onima koji su, uprkos represiji, propagandi i međunarodnoj šutnji, pokazivali razumijevanje za crnogorsku tragediju i podržavali ideju obnove njene nezavisnosti.

Naime, The Newtown NY Register 16. juna, 1923. godine, objavljuje sliku sa tekstom ispod nje, crnogorskog bivšeg premijera itada aktivnog suvereniste, koga je proganjao režim Kraljevine SHS, znamenitog Jovana S. Plamenca, tada u egzilu u SAD, đe on, odlikuje američku državljanku, koja se zalagala za prava Crne Gore, Danilovim ordenom za Nezavisnost Crne Gore.

Jovan Simonov Plamenac je to tada plemenito, bona fides, radio da oda počast ličnostima iz inostranstva, koji su, uprkos brutalnoj nepravdi i tragediji Crne Gore, od kraja 1918. imali razumijevanja i davali podršku obnovi crnogorske države, i ideji suverene Crne Gore, u tada, nemogućim uslovima, kada je Crna Gora stenjala pod velikosrpskom okupatorskom čizmom, njenom artiljerijom, puškama i bajonetima, surovim režimom, kao već godinma okupirana i subjugirana država od strane karađorđevićevske i pašićevske Srbije.

Citirani list iz SAD, o tom činu piše:

"Grof Jovan Plamenac, predsjednik vlade Crne Gore i zvanični predstavnik kralja Mihaila Prvog, uručuje orden velikog oficira reda kralja Danila I gospođici Česiti E. Mejson, osnivačici i direktorki škole „Castle School for Girls“ u Taritaunu na Hadsonu.

Orden je dodijeljen gospođici Mejson za njene „izuzetne zasluge učinjene na polju obrazovanja i kao znak zahvalnosti za njenu plemenitu saosjećajnost prema napaćenom stanovništvu Crne Gore“. Gospođica Mejson je bila uzdignuta u plemstvo od strane pokojne kraljice, udovice Milene.

Ovo je bio prvi put u pet stotina godina istorije te zemlje da je jedna žena ili stranac bila tako počastvovana".

Portal Analitika