Odluka Skupštine Prijestonice

Josip Broz Tito dobija bistu na Cetinju, Krsto Đurović ulicu

Na Cetinju će do kraja ove godine biti postavljena bista nekadašnjeg predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita. Takođe, jedna od prijestoničkih ulica ponijeće ime po Krstu Đuroviću, oficiru Jugoslovenske narodne armije (JNA). 

Josip Broz Tito dobija bistu na Cetinju, Krsto Đurović ulicu Foto: Prijestonica Cetinje
Portal AnalitikaIzvor

„Podizanjem spomen-biste Josipu Brozu Titu trajno se čuvaju uspomene na istaknutu ličnost, revolucionara, borca protiv fašizma, jednog od najvećih svjetskih državnika XX vijeka, čije je djelo od međunarodnog značaja i predstavlja doprinos u borbi za mir, razumijevanje i saradnju naroda u svijetu“, navodi se u obrazloženju odluke, a koja je donešena na zahtjev Udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Cetinja.

U prijedlogu odluke, između ostalog, navodi se da će sredstva za postavljanje spomen-obilježja obezbijediti Prijestonica, dok će o konačnom umjetničkom rješenju odluku donijeti stručna komisija koju će imenovati gradonačelnik Nikola Đurašković. O lokaciji će odlučiti organi lokalne uprave nadležni za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.

„Odbornici Skupštine Prijestonice Cetinje dali su saglasnost da jedna ulica, u naselju Pod Granicom, ponese ime Krsta Đurovića - oficira koji je pokazao da čast, savjest i ljudskost mogu biti iznad svega“, navodi se u zajedničkom saopštenju nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Antifašisti Cetinja.

Podsjetimo, upravo su ove organizacije civilnog društva i podnijele inicijativu da jedna od cetinjskih ulica dobije ime po oficiru JNA.

„Krsto Đurović bio je kontraadmiral Jugoslovenske narodne armije i komandant južnog vojnopomorskog sektora Boka. Nije se slagao sa politikom, planovima i akcijama JNA i političkog vrha u vezi sa “operacijom Dubrovnik“. Protivio se agresiji na Hrvatsku, o čemu postoji više svjedočanstava ljudi iz njegovog okruženja. Gradonačelnik Dubrovnika u tom ratnom periodu Petar Poljanić, tokom suđenja Slobodanu Miloševiću u Hagu, iznio je, između ostalog rečenicu, koja zasigurno najbolje opisuje kakva je ličnost bio Krsto Đurović: “Dok sam ja zapovjednik VP Boka, možeš biti siguran da ni jedna granata na Dubrovnik neće pasti“ navedeno je, između ostalog, u obrazloženju.

HRA, CGO i Antifašisti Cetinja napominju da je Đurović poginuo 5. oktobra 1991. godine, u helikopteru iznad Konavala (mjesto Popovići, Hrvatska). 

„Njegova smrt je ostala nerazjašnjena. Brojni zapisi sa dubrovačko-hercegovačkog ratišta ukazuju na sumnju da je na helikopter pucano iz redova JNA. Davanjem imena jedne ulice po Krstu Đuroviću, Cetinje ne odaje samo počast heroju savjesti, već i šalje važnu poruku: da Crna Gora pamti i poštuje one koji su se usudili da kažu NE zločinu, čak i kada ih je to moglo - i vjerovatno koštalo – života“, poručile su nevladine organizacije.

Dodaju da „u vremenu kada se relativizuju istorijske činjenice i rehabilituju agresori, ovakvi simbolični gestovi imaju duboko obrazovnu, moralnu i društvenu vrijednost“.

Portal Analitika