Sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj će poslanici razmatrati Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o crnogorskom državljanstvu koji je predložila SNP, biće održana sjutra.
"Prilikom podnošenja predloga zakona jasno smo ukazali na spremnost SNP da sa ostalim parlamentarnim partijama razgovara o sadržini ovog zakona I ostavili prostor za eventualne amandmanske korekcije", kazala je poslanik SNP Snežana Jonica agenciji MINA.
Ona je kazala da su u SNP-u u prethodnom periodu imali priliku da razgovaraju sa velikim brojem građana koji su se obratili Klubu poslanika ukazujući na probleme u sticanju crnogorskog državljanstva.
Ovaj predlog je, između ostalog, i plod razgovora sa preko 500 građana koji su suočeni sa raznim vrstama problema u ovom postupku.
U SNP su, kako kaže Jonica, svjesni činjenice da ni ovim predlogom nije obuhvaćeno rješavanje svih problema koji evidentno postoje.
"Zato smatram da postoji prostor za amandmansko djelovanje naročito onih bez čijih glasova ovaj zakon ne može biti usvojen i očekujem amandmane koji su u interesu građana", rekla je ona.
Jonica je navela da je još pred parlamentom obaveza da riješi problem osoba izbjeglih iz Vrake 90-tih godina.
Ona je rekla i da ostaje problem koji ogroman broj građana smatra nepravdom, a to je činjenica da je dobijanje lične karte za strance protumačeno kao prelazak iz “prebivališta u boravište” i gubljenje do daljnjeg prava na apliciranje za crnogorsko državljanstvo", kazala je Jonica.
"Postoji i svakodnevno ponavljana dilema naših građana-zašto je dan D kod olakšica 3. jun 2004. godine, šta se desilo tog dana, zašto to nije 3. jun 2006. godine, zašto onaj koji je prijavio prebivalište 2. juna 2004. godine ima pravo, a onaj koji je to uradio 4. juna 2004. godine nema pravo, a takvih primjera ima…", ukazala je ona.
Jonica je objasnila da olakšani uslovi za prijem u crnogorsko državljanstvo podrazumjevaju da se od građana ne traži da uzmu otpust iz prethodnog državljanstva. "Naš predlog je da rok za podnošenje zahtjeva bude produžen dva mjeseca, tako da umjesto do 31. januara traje do 31. marta 2012. godine", navela je Jonica.
Ona je podsjetila da se u zakonima koji su donijeti 8. septembra utvrđena dva roka.
"Jedan je 7. novembar 2011. godine koji je u „izbornom zakonu“ propisan kao krajnji datum do kojeg organi lokalne uprave moraju obavijestiti sve birače o kojima nemaju podatke koje državljanstvo posjeduju ili nemaju podatak da posjeduju crnogorsko državljanstvo, da je neophodno da uvjerenje o crnogorskom državljanstvu dostave radi ostanka u biračkom spisku Crne Gore", navela je ona.
Jonica je kazala da je kao posljedica tog roka, propisano da se do 31. januara 2012. godine mogu podnositi zahtjevi za prijem u crnogorsko državljanstvo pod olakšani uslovima.
Ona kaže da iako je rok bio 7. novembar 2011. godine na današnji dan ogromnom broju građana još nije, iz različitih razloga, uručeno obavještenje da ne postoje podaci o njihovom državljanstvu.
"U Baru još nije obavješteno njih 1438, u Podgorici 2354, u Nikšiću 95, u Kotoru 495, u Ulcinju 362, Beranama 330. U Budvi je do skora taj broj bio 817, Danilovgradu 165 ... situacija je slična u skoro svim opštinama u Crnoj Gori", ukazala je ona.
Jonica smatra da, nakon što država nije ispoštovala rok kojim je bila obavezana da realizuje svoju obavezu, nema dileme da je neophodno produžiti rok kojim se građanima propisuje do kada mogu da ostvare svoja prava.
SNP je predložio i izmjene koje se odnose na sticanje crnogorskog državljanstva porijeklom i po osnovu braka.
"
Jonica je rekla da je u važećem zakonu propisano da crnogorsko državljanstvo porijeklom dobija dijete čija su oba roditelja u trenutku njegovog rodjenja crnogorski državljani.
"To znači da pravo na sticanje crnogorskog državljanstva porijeklom postoji samo do 18 godine, a da se nakon toga gubi. Predložili samo da se izraz dijete zamijeni izrazom lice, kako bi ovo pravo moglo da se koristi nezavisno od starosne dobi podnosioca zahtjeva", rekla je Jonica.
U SNP smatraju da je porijeklo uslov koji se može vezivati samo za status roditelja, a ne za starosnu dob podnosiovca zahtjeva. "To nas dovodi u situaciju da dva brata jedan od 17 i po i drugi od 18 i po godina mogu biti dovedena u različitu poziciju iako im je osnov za sticanje državljanstva isti – državljanstvo roditelja".
Ona je objasnila da se druga izmjena odnosi na pravo na sticanje državljanstva porijeklom kada je jedan roditelj crnogorski državljanin u trenutku rodjenja djeteta, a dijete je rodjeno van Crne Gore.
"Smatramo da, ukoliko se djetetu već daje pravo da ima državljanstvo neke druge države istovremeno sa crnogorskim, prioritet mora imati državljanstvo drugog roditelja. Zato predlažemo da se ova očigledna nepravda i diskriminacija popravi. Smatramo očiglednim primjerom diskriminacije sitaciju u kojoj se djeci iz “mješovitog braka” ne daju ista prava koja se daju njihovim roditeljima", rekla je Jonica.
