Zakon o slobodi vjeroispovijesti omogućava punu slobodu vjerskim zajednicama i obavezuje da se na isti način evidentiraju i SPC i CPC, i katolička crkva i Islamska zajednica, rekla je gostujući u emisiji Znam da znaš Gradskog radija poslanica GP URA Božena Jelušić. Jelušić je kazala da ne bi dva puta glasala za ovaj Zakon da smatra da je diskrminatorski.
„Sve vjerske zajednice su ovim Zakonom dovedene u ravnopravan položaj“, kaže Jelušić.Odgovarajući na pitanje zašto je GP URA zatražila mišljenje Ustavnog suda, ako su već i poslanici tog pokreta u Skupštini Crne Gore i njihov predstavnik u parlamentarnom Ustavnom odboru glasali za Zakon o slobodi vjeroispovijesti, Jelušić objašnjava da je njihov cilj bio da se konačno otkloni mogućnost knjiženja sakralnog blaga Crne Gore na drugu državu.
„Iako smo i URA i ja glasali za ovaj Zakon, to nas ne sprječava da provjerimo svaki element koji javnost smatra spornim“, objašnjava Jelušić.
Negativne promjene u crnogorskom društvu rezultat su, kako je kazala poslanica URA, vladavine tridesetogodišnjeg petrifikovanog režima, koji je poništio ili utišao različite glasove u društvu.
„Kao rezultat toga, nastala je potpuna polarizacija. I vlast i opozicija su se priteklih trideset godina hranile tom polarizacijom. Na crnogorskoj političkoj sceni postoje dva prilično slična nacionalistička poriva, koja međusobno pokušavaju da se ponište. S jedne strane to je kleronacionalistički blok, sa druge na neki način radikalizovana desnica. To je loše za Crnu Goru. Zato su društvu neophodne jake građanske partije“, kaže Jelušić.
Zakon o lustraciji, za koji se u predizbornoj kampanji zalagala URA, mora biti usvojen, ističe Jelušić, kako bi crnogorsko društvo krenulo naprijed.
„Ako se društvo, koje za 30 godina nije procesuiralo ratne zločine, koje na pravi način ne želi da govori ni o Morinju ni o Srebrenici, o transportu goriva iz Crne Goreza snage Republike Srpske ne lustrira, imaćemo ogledalo i njegov lik u tim ekstremnim, lošim praksama“, smatra Jelušić.
Na pitanje da li su, kako tvrdi Mehmet Zenka, Crnogorci najugroženija nacija u Crnoj Gori, Jelušić odgovara da se kao Crnogorka ne osjeća ugroženo.
„Kao Crnogorka više se osjećam zabrinuto zbog smjera u kom se naše društvo kreće i zbog toga što se izgubila društvena kohezija“, kaže Jelušić.
Na pitanje odobrava li objave o hapšenjima od strane potpredsjednika Vlade Crne Gore i predsjednika GP URA Dritana Abazovića na tviteru, Jelušić kaže da one nijesu po njenoj mjeri.
„Tviter zajednica, koja je zahvatila sferu politike, nije osvojila samo gospodina Abazovića već sve političke činioce, a njih je mnogo. To su oblici komunikacije koji nose određene opasnosti. Tviter ponekad djeluje kao sistem „suvih cjepanica“, kojim se „lože“ političke podjele, a ne unosi red u raspravu o važnim politikama“, objašnjava Jelušić.
Epizoda sa lažnim diplomatom Simijanovićem je, po mišljenju Jelušić, prenaglašena i zloupotrebljena.
„Mislim da se potpredsjednik Abazović brzo „avizao“ sa kim ima posla i brzo je toj osobi onemogućeno da ima pristup bilo kom mjestu na kom se donose važne odluke. Taj je slučaj politizovan, a ne smatram da je gospodin Abazović ni na koji način ugrozio interese Crne Gore“, zaključuje Jelušić.
