Ona smatra da Crna Gora članstvom u Sjevernoatlantskoj alijansi dobija jednako pravnu poziciju za diskusiju i konsezualno odlučivanje o suprostavljanju savremenim bezbjednosnim prijetnjama, »kojima se može suprostaviti jedino u kolektvinom okviru«.
Jelušič je rekla agenciji MINA da članstvo u NATO-u dovodi i do transformacije vlastitog bezbjednosnog sistema po najsavrmenijim standardima.
-Ulazak u NATO, naravno da donosi i odgovornost, i takođe znači i ulazak u veoma promijenjenu modernu, fleksibilnu i prilagodljivu organizaciju koja veliku pažnju polaže i na razvoj partnerstava sa drugim međunarodnim akterima i koja posjeduje savremene kapacitete«, pojasnila je ona.
Prema njenim riječima, članstvo u Alijansi omogućava Sloveniji da efikasnije predstavi i izdejstvuje svoje bezbjednosne interese. -A prije svega, omogućuje nam povećanje stepena bezbjednosti pod povoljnijim uslovima nego kada bi za bezbjednost brinuli sami«.
-Ulazak u Alijansu omogućio nam je i lakši pristup do najmodernijih odbrambenih tehnologija i znanja. Pored toga uključeni smo u proces odbrambenog planiranja koje, poštujući nacionalne bezbjednosne prioritete, naše planiranje uvrštava u širi kontekst razvoja ključnih paketa alijansinih kapaciteta, rekla je Jelušič.
Članstvo je,kako je navela, reformisalo slovenačku Vojsku, »iz brojčano velike armije namijenjene vođenju opštenarodnog otpora u malenu, ali fleksibilnu, dobro obučenu i opremljenu.
NATO standardi, tvrdi Jelušič, omogućili su Vojsci Slovenije kompatibilnost opreme i nivoa obučenosti koji je uporediv sa vojskama u savezu.
- Sva ta znanja i potencijali omogućavaju nam saradnju sa drugim saveznicima i partnerima pri razmjeni informacija, osposobljavanju te prije svega zajedničkom dejstvovanju u međunarodnim operacijama i misijama«, rekla je ona.
Prema njenim riječima, to je naročito važno pošto je Slovenija mala država koja u operacije ne može uputiti veće, kompletne jedinice, »i uvijek smo zavisni o tijesnoj saradnji sa većim saveznicima i partnerima«.
Jelušič je rekla da je zahvaljujući bezbjednosti koju garantuje članstvo u savezu, Slovenija mogla da odstupi od planova za dopunu kapaciteta sistema za nadzor svog vazdušnog prostora avionima za presretanje.
- Te kapacitete, preko NATO struktura, besplatno obezbjeđuje jedna od saveznica, Italija«, precizirala je ona.
Upitana da li su se odbrambeni troškovi Slovenije povećali, Jelušič je navela da jesu »svake godine prosječno za 11 miliona EUR«.
- Slovenija je povećala izdatke za odbranu u apsolutnim iznosima od 369 miliona eura u 2003. na procijenjeno 470 miliona eura u prošloj godini, dakle prosječno svake godine za 11 miliona eura«, precizirala je ona.
Slovenija je, kako je navela, povećanjem troškova za odbranu svake godine za 10 miliona EUR, nesumnjivo »kupila« više bezbjednosti u okviru savezništva nego što bi tim novcem sama osigurala sopstvenu bezbjednost.
Jelušič je pojasnila da Slovenija proporcionalno uplaćuje novac u tri zajednička budžeta NATO-a.
- To su civilni budžet, gdje finansiramo djelovanje sjedišta Alijanse u Briselu, vojni budžet gdje se pokrivaju troškovi djelovanja NATO komandi, zajedničke operacije i misije, i Program NATO bezbjednosnih investicija (NSIP), kojim se omogućava podrška NATO strateškim komandama«, kazala je ona.
Prošle godine, kako je dodala, Slovenija je u sva tri budžeta uplatila 4,2 miliona eura. Novac za sva tri budžeta obezbjeđuje Ministarstvo za odbranu.
- Neposredno poređenje troškova nije moguće pošto ne znamo koliko bi Slovenija morala investirati u odbrambene izdatke, ako ne bi bila članica saveza i ako bi željela da svoju odbrambenu moć ima na sadašnjem nivou«, precizirala je Jelušič.
Prema njenim riječima,sva tri budžeta namijenjena su razvoju i održavanju zajedničkih sposobnosti, »zato se na njih ne smije gledati kao na isključivo jednosmjernu ulicu«.
Jelušič je kazala da se iz civilnog budžeta plaćaju slovenački pripadnici u NATO osoblju, a iz Programa NSIP se finansira rokonstrukcija avionske piste u Cerkljama.
- Od ulaska u Program NSIP uplatili smo 10 miliona eura i u istom razdoblju primili 13,5 miliona eura. Na području programa NSIP sve više novca namjenjuje za mobilne kapacitete i za operacije i misije,a manje za statičke kapacitete, navela je ona.
