Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, Đukanović je kazao daknjiga, koju je priredilo Hrvatsko nacionalno vijeće i koja je među najstarijima na prostoru Crne Gore, svjedoči da je Kotor još u 12. vijeku bio jedan od kulturnih centara ovog dijela Evrope.
“Imao je sve što i veliki evropski centri: biskupski ordinarijat, sud i sudstvo, knjižare i snažnu kulturnu razmjenu s razvijenim svijetom, i u određenoj mjeri međunarodne odnose. I svih narednih stoljeća imao je izuzetnu ulogu u afirmaciji naroda sa ovih prostora. Sve što je napisano u Pontifikalu 1166, godini kada je kotorski biskup original prvi put uzeo u ruke, svjedoči o čvrstoj povezanosti Kotora s najnaprednijim mišljenjima toga doba”, naveo je predsjednik.
Istakao je da su na stranicama te monografije i misli utemeljivača engleske književnosti i kulture, Beda Benerabilisa i Alkuina, koji su stvarali u periodu od 7. do 9. vijeka, što potvrđuje da je Kotor uvijek išao u korak s vremenom.
“U Lekcionaru i Pontifikalu vjerno su oslikani najvažniji vjerski, kulturni, pravni i politički trendovi toga vremena. Neprocjenjivo bogatstvo i raznovrsnost materijalnih i nematerijalnih tragova prošlosti koji se nalaze na teritoriji današnje Crne Gore, nesumnjivo su odraz uticaja i prožimanja velikih kultura, koje su u Kotoru imale najveće domete i ostvarenja. Ovaj grad je Crnu Goru obogatio i tradicijom multikonfesionalnosti i multietničnosti. Upravo viševjekovno preplitanje različitih uticaja učinilo je naše prostore osobenom multikulturalnom cjelinom, o čemu svjedoče arhitektonski i pisani spomenici, kao što su Katedrala Svetog Tripuna i Pontifikal Kotorske biskupije. U tom mozaiku različitosti, posebno mjesto pripada ovom trajnom ministrantu vjere i duha”, rekao je Đukanović.
Kako je dodao, izdanje Lekcionara i Pontifikala Kotorske biskupije iz 1166. svojim značajem nadilazi i Kotor i Crnu Goru i predstavlja izuzetan doprinos i podsticaj za dalja naučna istraživanja o našoj istoriji i tradiciji.
“To će biti veliki izazov za brojne naučne pregaoce iz raznih oblasti. Gospođa Lenka Blehova Čelebić, čijem interdisciplinarnom znanju, predanosti i posvećenosti možemo zahvaliti za ovo kapitalno djelo koje je trajno obogatilo kulturnu riznicu Crne Gore i upotpunilo evropsko kulturno nasljeđe, visoko je podigla naučne standarde i dala podsticaj za buduće istraživače naše srednjovjekovne prošlosti”, ocijenio je predsjednik.
Pontifikal je, naglasio je, važno svjedočanstvo o našem istorijskom iskustvu, dokaz da savremena koncepcija multikulturne i građanske Crne Gore ima uporište u najboljim primjerima iz našeg bogatog istorijskog nasljeđa.
“Tradicija koju baštinimo, koja ukazuje da smo i u vrijeme nastanka Pontifikala bili dio razvijenog svijeta, potvrđuje i ispravnost strateškog evropskog kursa današnje Crne Gore. Siguran sam da će ovakva grandiozna djela, kao značajan dio naše bogate kulturne baštine, predstavljati dodatu vrijednost i za evropsku kulturnu riznicu”, zaključio je Đukanović.
