O tome danas pričamo sa Dr Maidom Šahman-Zaimović, specijalistkinjom pulmologije.
Kakva je epidemiološka situacija u Crnoj Gori? Imate li podatke o broju oboljelih, njihovom zdravstvenom stanju i ima li hospitalizovanih? Je li se koronavirus ponovo vratio i u kakvom obliku?
DR ŠAHMAN-ZAIMOVIĆ: Podaci Instituta za javno zdravlje, koje redovno dobijamo iz primarne zdravstvene zaštite, pokazuju da incidenca respiratornih infekcija jeste blago povišena, što je i očekivano za ovo doba godine.
Registruje se porast broja oboljelih i hospitalizovanih, ali ne registruje se porast teških formi bolesti, niti slučajeva sa smrtnim ishodom usljied obolijevanja.
Ljekari iz primarne zdravstvene zaštite ističu da se kod većine oboljelih, uključujući i registrovane slučajeve korone, bilježe blaže kliničke manifestacije bolesti. Prijavljeni broj slučajeva vjerovatno ne odražava stvarnu učestalost bolesti. Procjenjuje se da je broj oboljelih znatno viši od registrovanog.
Infekcije su najčešće u predškolskom i školskom uzrastu, što je povezano sa početkom nove školske godine.
Kada se treba javiti ljekaru?
Treba obratiti pažnju i javiti se ljekaru u slučaju da pacijent ima visoku temperaturu koja traje duže od 3–4 dana i ne može se sanirati ljekovima bez recepta. Upozoravajući simptomi su i: kratak dah, groznica, jak kašalj, malaksalost, bolovi u mišićima i zglobovima.
Ovo posebno važi za osobe sa oslabljenim imunitetom, hronične bolesnike (srčane, dijabetičare itd.) i osobe koje imaju neki oblik maligniteta.
Za sve koje imaju produžene tegobe nakon preležanog COVID-19 (dugotrajan umor, kašalj, preznojavanje), koliko treba da izbjegavaju fizičku aktivnost i sport?
DR ŠAHMAN-ZAIMOVIĆ: Od onih kod kojih postoji produženo djelovanje virusa, predlažu se mjere koje ne podrazumijevaju značajan napor.
Šetnja na sviježem vazduhu i pravilna ishrana bogata vitaminima su od presudnog značaja za povratak imunološkog sistema u stabilno stanje. Tek kada prestane kratak dah i bolovi u mišićima, pacijenti su spremni za veći napor.
Da li veliki stres i nervoza obaraju imunitet i čine nas lakom metom za viruse i prehlade?
DR ŠAHMAN-ZAIMOVIĆ: Današnja istraživanja pokazuju da stres, bilo da je emocionalne ili fizičke prirode, značajno utiče na imuni sistem. Tokom stresa, u organizmu se povećava koncentracija hormona kortizola koji direktno djeluje na naše odbrambene ćelije.
Jedini način da izgradimo otporan imuni sistem jeste putem dobro poznatih mehanizama: umjerena fizička aktivnost, šetnja na svježem vazduhu, hrana bogata voćem, povrćem i nutrijentima (posebno Vitamin C i cink) koji jačaju odbrambene mehanizme.
Da se osvrnemo na virusne i respiratorne infekcije kod djece borave u vrtićma. Da li postoji normalan broj prehlada kod najmlađe populacije i koje su najefikasnije metode za prevenciju?
DR ŠAHMAN-ZAIMOVIĆ: Normalno je da dijete u vrtiću razvija imunitet. Ipak, ako se virusne infekcije ponavljaju i dugotrajne su, mogu značajno da utiču na kvalitet života djeteta.
Kako postići otpornost djeteta?
DR ŠAHMAN-ZAIMOVIĆ: Što više kretanja na sviježem vazduhu. Dovoljno odmora i raznovrsna ishrana.
Preporučuje se suplementacija vitaminom C, D i cinkom.
Kada dijete ne smije da ide u vrtić:
DR ŠAHMAN-ZAIMOVI: Ako ima virusnu infekciju (grip, prehlada).
Ako je u posljednjih 48 sati imalo temperaturu, dijareju ili povraćanje.
Ako se generalno loše osjeća.
Za zaposlene, kolika je ugroženost ako radimo pored kolege koji kašlje ili kija?
DR ŠAHMAN-ZAIMOVIĆ: Kolega koji kašlje raspršuje bacile i ugrožava ljude. Ako ne može da izostane sa posla, onda je obavezno nošenje zaštitne maske za nos i usta i redovno provjetravanje prostorija.
Svake godine kreće vakcinacija protiv gripa. To je najdjelotvorniji način da se zaštitimo od težih oblika virusnih infekcija i prebrodimo sezonu.
Kako da prepoznamo simptome obične prehlade og gripa ili korone?
DR ŠAHMAN-ZAIMOVIĆ: Koronavirus je izgubio virulentnost i njegovi simptomi su danas vrlo slični simptomima običnih respiratornih virusa. Skoro da više nema teških formi.
Danas je veća vjerovatnoća da je u pitanju neki od respiratornih virusa. Ako simptomi temperature, kašlja, bola u grudima i glavobolje ne prolaze nakon 3–4 dana, treba se testirati i otići kod ljekara. Neizliječena infekcija može dovesti do virusne pneumonije, koja se liječi antivirusnim lijekovima koje mora propisati ljekar.
