Svake godine najstariji svjetski tehnološki časopis „Technology Review“ objavljuje listu deset novih tehnologija koje mnogo obećavaju. Riječ je o tehnologijama za koje uredništvo tog časopisa, osnovanog 1899. godine pod pokroviteljstvom Masačusets instituta za tehnologiju (MIT) iz Bostona, smatra da će najvjerovatnije promijeniti način svakodnevnog života. Jutarnji list objavio je opširniji prikaz tri odabrane ovogodišnje top-tehnologije.
Novo oružje protiv raka: antitijela dvostrukog djelovanja
Američka kompanija „Genentech“ poznata je po „herceptinu“ i „avastinu“, dva izvanredna lijeka protiv raka dojke. „Herceptin“ je antitijelo koje cilja na HER2, protein koji je povezan sa 20 odsto tumora dojke. „Avastin“ je antitijelo koje blokira protein VEGF, koji stimuliše stvaranje krvnih sudova koje hrane tumore. Samo u prošloj godini ta dva lijeka donijela su pomenutoj kompaniji prihod od 11 milijardi dolara.„Genentech“-ova naučnica Žermen Fuh kombinovala je aktivnost oba anititijela kako bi dobila jedan lijek, antitijelo sa dvostrukim mehanizmom djelovanja. Prošle godine Fuh je na miševima dokazala kako modifikovana verzija „herceptina“ ne samo da uspješno blokira protein HER2 nego i protein VEGF. Sada je u toku kliničko ispitivanje na pacijenticama oboljelim od raka dojke. Naučnici se nadaju da će tretman antitijelima sa dvostrukim mehanizmom djelovanja pomoći u rješavanju glavnog problema hemoterapije, a to je da ćelije tumora postanu otporne na lijekove. Tretman pomoću jednog lijeka koji ubija tumorske ćelije na više načina mogao bi značajno pojednostaviti liječenje.
Mali ekran za veliko društvo: društvena televizija
Dugo je primjetan trend smanjivanja broja gledalaca TV prenosa uživo. Ali, posljednjih godina neki događaji koji su se prenosili uživo, poput zimskih Olimpijskih igara, dodjele nagrada „Grammy“ i „Oscar“, privukli su veći broj publike nego što se očekivalo. Analitičari tvrde da je razlog djelimično u novim navikama gledalaca. Naime, dok prate prenose uživo, ljudi šalju SMS-ove, telefoniraju, čatuju, razmjenjuju mailove ili na obnavljaju svoje statuse na društvenim sajtovima poput „Facebook“-a.Podstaknuta tim novim navikama gledalaca, Mari-Žoze Monpeti, gostujuća naučnica na MIT-u, već nekoliko godina radi na razvoju „društvene televizije“ koja bi trebalo da sjedini društvene mreže sa iskustvima pasivnog, tradicionalnog gledanja TV-a. Prošle godine Monpeti i njeni studenti demonstrirali su prototip ovakve socijalne televizije. Glavna baza podataka skuplja video zapise sa on-line izvora poput „YouTube“, dijeli specifične podatke sa članovima društvenih mreža, isporučuje video zapise, a zatim omogućava korisnicima i članovima njihovih mreža da šalju komentare i ocjene preko iPhonea. Tako se izbjegava korištenje TV ekrana za poruke, što bi moglo da iritira one gledaoce koji ne žele da im tekstovi pokrivaju slike na njihovom ekranu visoke rezolucije.
Istraživanja Mari-Žoze Monpeti privukla su interesovanje kompanije „British Telecom“ koja već neko vrijeme radi na razvoju društvene televizije. Monpeti smatra da će sistem društvene televizije zaživjeti tokom idućih nekoliko godina, a priznaje da je i lično motivisana, jer njena kći, sa kojom zajednički gleda neke TV emisije, na jesen odlazi od kuće na studije.
- Društvena televizija pomaže da članovi porodice i prijatelji ostanu povezani uprkos prostornoj udaljenosti - rekla je Monpeti.
Materijal za budućnost: zeleni beton
Poznato je da je proizvodnja cementa velik izvor emisije ugljendioksida. Na primjer, tokom proizvodnje jedne tone „portland“ cementa, čije je korištenje vrlo rašireno, emituje se između 650 i 920 kilograma ozloglašenog gasa koji stvara efekat staklene bašte. Pored toga, cjelokupna svjetska proizvodnja cementa u 2009. godine predstavljala je oko pet odsto ukupne svjetske emisije ugljendioksida u prošloj godini.Ali, Nikolaos Vlasopulos, naučnik iz nedavno osnovane kompanije „Novacem“, došao je na zanimljivu ideju kako da se riješi problem te emisije. Vlasopulos je, naime, još kao student na Kraljevskom koledžu u Londonu osmislio metodu stvaranja „zelenog cementa“ koji apsorbuje više ugljendioksida nego što ga oslobađa tokom procesa proizvodnje.
- Na studijama sam istraživao svojstva cementa koji se dobija miješanjem oksida magnezijuma sa „portland“ cementom – kazao je Vlasopulos koji je u međuvremenu usavršio svoj „recept“ kako bi dobio ne samo ekološki prihvatljiv cement, nego i materijal sa potrebnim mehaničkim svojstvima. Zahvaljujući finansijskoj injekciji od oko 1,5 miliona dolara, koje je doniralo britansko Kraljevsko društvo, kompanija „Novacem“ će iduće godine početi pilot-projekat proizvodnje „zelenog cementa“.
Pored ovih, na listi se nalaze i dostignuća:
- Pretraživanje u stvarnom vremenu: Društvene mreže promijeniće način na koji nalazimo informacije
- Programiranje u „oblaku“: Novi programski jezici poboljšaće on-line aplikacije
- 3-D mobilni telefon: Pametni telefoni učiniće 3-D mejnstrimom
- Projektovane matične ćelije: Imitiranjem ljudskih bolesti u epruveti do izliječenja
- Elektronički implanti: Rastvorivi uređaji kao novi medicinski implanti za liječenje
- Solarno gorivo: Stvaranje savršenog obnovljivog goriva
- Fotoćelije kao zamke za svjetlost: Nanočestice povećavaju iskorištenost solarne energije
Jutarnji list
