Otvorene izborne liste su dobar način da se kao društvo oslobodimo monopola partija i označimo početak ograničenja partitokratije. To je, u razgovoru za Portal Analitika, ocijenio nezavisni poslanik u Skupštini Crne Gore, Nikola Janović.
Smatra da nema logike da tokom rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu svih ovih godina nije bilo pomaka na tu temu, a da, nakon što se odbor "ugasio", više partija naprasno daje svoj predlog otvorenih lista.
„Svaki korak naprijed treba pozdraviti. Konkretno, predlog koji dolazi od kolega iz Demokratske partije socijalista (DPS) ipak jevid poluotvorenih listi, koji u praksi ostavlja ključnu moć u rukama partije, a tek simboličnu građanima. Ukoliko nema mogućnosti za individualne kandidature, kao i mogućnosti da građani biraju konkretno imenom i prezimenom na lokalnim izborima ko će im biti predsjednik opštine, onda nismo mnogo odmakli“, smatra Janović.
Uvođenjem otvorenih lista poslanik prestaje da bude samo broj
Kada je odlučio da izađe iz DPS-a i političku karijeru nastavi kao samostalni poslanik, Janović je istakao da je potrebno da se u crnogorskoj politici prekine sa partitokratijom i izađe iz kandži partijskih oligarha.
Na pitanje mogu li otvorene liste doprinijeti tome, kaže da iskreno vjeruje da su otvorene liste jedini način da političari počnu da funkcionišu sa više lične odgovornosti i da se ne kriju iza partija.
9
„Svjestan sam da je većina partija, uglavnom onih najvećih, protiv predloga potpuno otvorenih lista jer čuvaju svoje partijske monopole i na lokalnom i na državnom nivou, ali i novac koji dobijaju od države. Zato je jasno da su otvorene liste direktna prijetnja sistemu u kojem se napredovanje zasniva na poslušnosti, a ne na rezultatima i ugledu među građanima“, ocjenjuje sagovornik Analitike.
I zato je, kaže, otpor očekivan.
„On će doći od svih onih struktura koje opstaju zahvaljujući strogoj hijerarhiji i kontroli procesa. Partijski oligarsi se prirodno plaše prepoznatljivog i autonomnog pojedinca koji ima direktnu podršku baze. Uvođenjem otvorenih lista, poslanik prestaje da bude samo broj koji glasa po instrukciji i postaje predstavnik građana u punom smislu te riječi. I to je transformacija koja je Crnoj Gori nasušno potrebna kako bismo od partijske države konačno postali demokratsko društvo“, jasan je Janović.
Ne bježim od odgovornosti
Na pitanje kako vidi svoju buduću političku poziciju te razmišlja li da oformi partiju prije narednih parlamentarnih izbora, Janović ističe da je njegov trenutni prioritetborba za uvođenje otvorenih lista, jer smatra da je to preduslov za bilo kakvo ozdravljenje sistema.
„Tek kada personalni kredibilitet postane važniji od partijskog pečata, znaćemo da smo načeli partitokratiju. Moja buduća pozicija zavisi od toga koliko ćemo uspjeti da oslobodimo institucije od golog partijskog interesa. Ako taj put podrazumijeva formalizovanje nove političke snage koja će se temeljiti na struci i integritetu, a ne na pukom brojanju sigurnih glasova – spreman sam da i o tome razmišljam. Ne bježim od odgovornosti, ali ne želim da budem samo još jedan broj u prebukiranom političkom registru bez jasne promjene modela vladanja. Crnoj Gori nije potrebna još jedna partija koja će služiti kao servis za zapošljavanje članova, već je potrebna politička platforma koja će vratiti moć onima kojima i pripada – građankama i građanima“, naglašava naš sagovornik.
Dio javnosti njegov izlazak iz DPS-a vidi kao principijelan potez, dok drugi smatraju da je riječ o političkom manevru u susret novom preslaganju snaga na političkoj sceni Crne Gore. Janović odgovara da je njegov izlazak iz partije posljedica toga što želi da ostane dosljedan principima koje je zastupao tokom cijele karijere.
„Kredibilitet sam gradio i planiram da gradim isključivo kroz konkretne predloge, rezultate i odbranu javnog interesa. Građani su najbolje sudije i oni će, vjerujem, lako prepoznati razliku između manevra i principa“, poručuje Janović.
Građani su siti „istorijskih datuma“ koji se stalno pomjeraju
Tokom nedavne posjete evropske komesarke za proširenje Marte Kos, javnosti je poslata poruka da je Crna Gora bliže nego ikad članstvu u EU. Istovremeno, njeni susreti sa Andrijom Mandićem i Markom Kovačevićem otvorili su pitanje političke dosljednosti evropskog kursa. Janović nema dilemu da su komesarka Kos, ali i njene kolege iz Evropske komisije, dobro informisani o stanju u Crnoj Gori.
Ipak, dodaje, diplomatija je vještina dijaloga koja podrazumijeva susrete sa svim institucionlnim akterima, bez obzira na njihove ideološke polazne tačke.
„To je sastavni dio političkih procesa. Ključno je pitanje do koje mjere se može tolerisati postojanje dvojnih agendi kod onih koji ujutru glasaju za evropske zakone, a uveče slave i afirmišu politike koje su u direktnoj suprotnosti sa građanskim bićem Crne Gore. U konačnom, rezultat se ne mjeri samo brojem usvojenih papira, već time da li smo zaista spremni da živimo te vrijednosti“, stava je nezavisni poslanik.
Ukazuje i da je sada već očito da više EU želi da Crna Gora postane njen dio nego što to žele pojedinci iz vladajuće većine. Zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja godine vidi kao ekstremno ambiciozan cilj i nešto što više liči na trku sa preponama nego na maraton reformi.
„Ukoliko se to zaista dogodi, bez obzira što će najmanje biti zasluga ove vladajuće većine, to bi bila sjajna vijest za sve u Crnoj Gori. Ali, ako se to ne ispuni, odgovornost mora biti na Vladi jer su oni ti koji su postavili ljestvicu. Nekada je linija između optimizma i političkog marketinga tanka, a naši građani su siti "istorijskih datuma" koji se stalno pomjeraju“, navodi Janović.
Zabrinjavajući manir vođenja državnih poslova
Na podsjećanje da je premijer Milojko Spajiću razgovoru sa Martom Kos poručio da se radi na usaglašavanju nedavno usvojenih zakona iz oblasti bezbjednosti sa evropskim standardima, sagovornik Analitike kaže da činjenica da su zakoni prvo usvojeni pa je tek onda počelo njihovo usaglašavanje sa evropskim standardima, govori o zabrinjavajućem maniru vođenja državnih poslova.
„Ključni problem nije samo u proceduri i izostanku prave komunikacije prilikom izrade zakona, već u nekim rješenjima koja, suprotno evropskim standardima, otvaraju vrata partijskom uticaju pri izboru policijskih kadrova. Nažalost, i ranije se dešavalo da imamo neusklađenost sa zakonima EU, a da se Vlada pravi da je sve u redu. Ako zakone usvajate naprečac, znajući da je neki zakon faličan, vi ne ubrzavate put ka EU - vi zapravo stvarate nove prepreke koje ćemo sjutra morati ponovo da preskačemo. To nije samo pitanje profesionalizma već i odgovornosti prema građanima koji zaslužuju zakone koji ih štite“, izričit je Janović.
Parlament ne smije postati poligon za monologe vlasti
Dodaje da djelimično razumije kolege iz opozicije koje su napustile skupštinske odbore u znak neslaganja sa usvajanjem ovih zakona jer, kako kaže, nekada je napuštanje sale jedini preostali način da se skrene pažnja javnosti kada dijalog postane nemoguć.
„Ipak, kao samostalni poslanik, smatram da je svako prazno mjesto nebranjeni prostor koji vlast koristi da bez otpora i kritike pogura loša rješenja. Parlament ne smije postati poligon za monologe vlasti. Zato nisam pristalica bojkota, posebno bojkota bez strategije i svrhe“, kaže Janović.
Ističe da saradnja, kada su u pitanju teme koje vode ka našem zajedničkom cilju i učlanjenju naše države u EU, mora da postoji.
„Naravno, nedostatak dijaloga sa opozicijom je odgovornost onoga ko je na vlasti, a ova vlast je jedino usavršila bahato i osiono ponašanje u mnogim segmentima. Ali zato ne smatram da je odgovor izlazak iz odbora već vizija i strategija kako na narednim parlamentarnim izborima poraziti ovakvu vlast“, poručuje sagovornik Analitike.
Vlada će se održati do izbora naredne godine, vežu ih lični interesi
Uprkos svim dešavanjima na političkoj sceni u prethodnim mjesecima, Janović ne vidi kao realnu mogućnost da dođe do prijevremeih izbora.
„Bez obzira na konstantnu nestabilnost unutar vlasti, očekujem da će se ova Vlada održati do izbora naredne godine. I to ne samo zato što je poželjno izbjeći vanredne izbore u susret finalnim pristupnim pregoviorima, već prije svega što ih vežu lični interesi. Dakle, svjedočimo očiglednim razlikama unutar vlasti, ali i njihovoj spremnosti da sve razlike potisnu zarad očuvanja institucionalnih pozicija. Međutim, privid stabilnosti koju vlast pokušava konstantno graditi na pukom čuvanju broja mandata, umjesto oko državnih prioriteta, je osuđena na neuspjeh“, kategoričan je Janović.
Podsjeća i da često izgleda da se po prvi put dešava da EU želi da primi jednu državu kao člana, a da, sudeći po nekim potezima aktuelne većine, djelovi njene vlasti čine sve da do toga ne dođe. Zato je, dodaje, teško vjerovati da u zajedničku evropsku budućnost mogu iskreno da vas vode oni koji se suštinski ne slažu oko osnovnih magistralnih pravaca ove zemlje.
„Ova većina se nalazi u raskoraku između onoga što se saopštava stranim diplomatama u Briselu i onoga što se konkretno sprovodi na terenu u Crnoj Gori. Da biste postali dio evropske porodice morate jačati institucije i vladavinu prava, a ne koristiti ih kao prigodnu retoriku za spoljnu upotrebu. Bez stvarnog konsenzusa o tome kakvu Crnu Goru želimo, sam proces integracija ostaje bez svoje najvažnije komponente - suštinske transformacije društva“, jasan je Janović.
Politika bez vrijednosne kičme je obična pijaca, ja u tome ne učestvujem
Upitan, u kontekstu budućih političkih saveza, da li na političkoj sceni postoje akteri sa kojima ne bi ušao u koaliciju ni po koju cijenu, sagovornik Analitike odgovara da vjeruje da je u dosadašnjem političkom angažmanu po tom pitanju bio veoma otvoren.
„Vrijednosna linija u politici nije zid koji vas odvaja od drugih, već kompas koji pokazuje u kom pravcu želite da se Crna Gora razvija. Moja linija je prirodno definisana principima građanskog, sekularnog i modernog društva. To su za mene prioriteti – temelji na kojima se gradi stabilnost i međusobno povjerenje, a ne teme o kojima se trguje u zavisnosti od izbornog rezultata“, naglašava Janović.
Mišljenja je da politički savezi moraju imati smisla izvan proste matematike broja mandata.
„Oni moraju počivati na jasnoj viziji suverene i evroatlantske Crne Gore u kojoj su institucije jače od bilo kojeg pojedinca ili partijskog interesa. Tamo gdje se ti temelji dovode u pitanje, ili gdje se osjeti odstupanje od građanskog koncepta države, tu za mene prestaje prostor za saradnju. Vjerujem da Crnoj Gori danas nisu potrebni savezi koji se prave samo da bi se podijelile funkcije, već saradnja koja počiva na zajedničkom cilju – da budemo uređena i moderna zemlja. Politika bez vrijednosne kičme je samo obična pijaca, a ja u tome ne učestvujem“, poručuje Janović.
