"S obzirom na to da su vlade uglavnom fokusirale svoju finansijsku podršku na avio-kompanije i da su mogućnosti smanjenja troškova gotovo iscrpljene, evropski aerodromi nijesu imali drugu opciju osim da gomilaju dugove, što je rezultiralo povećanjem ukupnog duga i obaveza aerodroma za ogromnih 60 milijardi eura u poređenju sa periodom prije pandemije", naveo je on.
Sveukupno gledano, kako je rekao, obim putnika ostaje ispod nivoa iz 2019. godine za većinu aerodroma, pri čemu potražnja ima tendenciju da bude koncentrisana na periode špica.
"Ovo ne samo da je značajan problem u kontekstu akutnog nedostatka osoblja, već i povećava troškove uz nagle odlive gotovine", naglasio je Jankovec.
On je objasnio da u isto vrijeme povećana konkurencija na aerodromima pogoršava, kako je opisao, nemilosrdne pritiske avio-kompanija na naknade za korisnike aerodroma.
"Pri tome, regulatori i dalje prečesto slušaju avio-kompanije umjesto da dozvole aerodromima da riješe svoje legitimne i proporcionalne finansijske zahtjeve", napomenuo je Jankovec.
U tom kontekstu, kako je rekao, vraćanje zarada na nivo prije pandemije biće izazov.
"U kombinaciji sa servisiranjem duga, ne može se pobjeći od činjenice da se aerodromi suočavaju sa investicionom krizom. Smanjenje kapitalnih izdataka sa evropskih aerodroma u protekle 2 godine iznosilo je 7 milijardi evra – s tim što će doći još više jer inflatorni pritisci samo pogoršavaju situaciju", kaže Jankovec.
Inflacija je počela snažno da pogađa aerodrome, povećavajući njihove operativne troškove – posebno za troškove osoblja i energije, koji zajedno iznose u prosjeku 45 odsto operativnih troškova aerodroma.
Evropskim aerodromima, kako je naveo, je potrebno oko 360 milijardi eura kapitalnih izdataka u narednih 20 godina.
"Ali inflacija je takođe počela da utiče na investicione odluke, pošto naglo povećanje cijene materijala i zaliha sada dovodi u pitanje održivost tih investicija", rekao je generalni direktor ACI EUROPE.
"Nema sumnje da inflatorna spirala u kojoj se sada nalazimo samo pogoršava stvari. Aerodromi jednostavno neće moći da vraćaju dug i istovremeno investiraju", upozorio je Jankovec.
On smatra da će dalja automatizacija i digitalizacija biti od suštinskog značaja, ne samo za povećanje operativne efikasnosti i poboljšanje iskustva putnika, već i za izgradnju veće otpornosti.
Kongresu u Rimu prisustvuju i izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Goran Jandreoski i zamjenik izvršnog direktora Petar Radulović.
