On je, na panel-diskusiji „Bezbjednost u saobraćaju“, koju je organizovalo Ministarstvo unutrašnjih poslova u susret Danu unutrašnjih poslova, rekao da uloga policije nije da bude represivni organ, ali da represivne aktivnosti moraju preduzimati kada preventivne ne daju rezultate.
„Izuzetno smo zadovoljni kako je počela primjena novog ZOBS-a. Očigledno je da su učesnici u saobraćaju shvatili da je konačno došlo vrijeme da se moraju pridržavati saobraćajnih pravila“, naveo je Janjušević.
On je poručio da tim zakonom žele da sačuvaju živote, a ne da pune budžet.
Janjušević je rekao da je Crna Gora imala najniže kazne u regionu za saobraćajne prekršaje, kao i da su analize pokazale da postoji ogroman broj povratnika, zbog čega su bili primorani da povećaju kazne.
U posljednjih mjesec, kako je naveo, u Crnoj Gori je značajno povećan procenat korišćenja sigurnosnih pojaseva, što se direktno odrazilo na smanjenje broja teških saobraćajnih nezgoda, odnosno nezgoda sa poginulim i teško povrijeđenim osobama.
„Svi smo svjedoci da je u posljednje vrijeme smanjen broj saobraćajnih nezgoda, najtežih saobraćajnih nezgoda, kao i teško i lakše povrijeđenih osoba“, kazao je Janjušević.
On je rekao da kod prekoračenja brzine može postojati mala tolerancija, jer ne žele da kažnjavaju nekoga zbog prekoračenja od dva, pet ili deset kilometara na sat (km/h).
„Međutim, za nevezivanje pojasa biće nulta tolerancija. Neprihvatljivo je da neko ne želi da veže pojas i da time ugrožava sebe. Ukoliko neko zaista ne želi da sačuva svoj život, mi nemamo drugi izbor osim da ga kažnjavamo“, naveo je Janjušević.
On je dodao da je predlagao da kazne za nevezivanje pojasa budu i veće.
Janjušević je tokom panel-diskusije kazao i da policija nije u obavezi da najavljuje radarsku kontrolu.
Kako je poručio, cilj nije da bude što više sankcionisanih, već da građane naviknu da poštuju propise na svim putevima.
Janjušević je kazao da su dvije najugroženije kategorije vozača oni do 24 godine i osobe starije od 65 godina.
Prema njegovim riječima, veliki problem predstavlja i izdavanje ljekarskih uvjerenja.
„Gledajući ljekarska uvjerenja, mi smo najzdravija nacija. Dešava se da, ako ne možete da dobijete ljekarsko uvjerenje u jednoj ustanovi, dovoljno je da pređete preko puta, odete u drugu i dobićete ljekarsko“, naveo je Janjušević.
Profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Boško Matović rekao je da podaci ukazuju na to da u Crnoj Gori više od 50 odsto vozača prekoračuje dozvoljenu brzinu za deset, 20 km/h, pa i više.
„Upotreba sigurnosnog pojasa je na manje od 50 odsto, a u evropskim zemljama vozač i suvozač koriste pojas u 98 odsto, 99 odsto, a u nekim zemljama i 100 odsto slučajeva. Ako posmatramo korišćenje sigurnosnog pojasa na zadnjoj klupi, to je kod nas oko tri odsto, a u najrazvijenijim zemljama preko 90 odsto“, naveo je Matović.
Kako je rekao, procenat upotrebe zaštitnih sjedišta za djecu u Crnoj Gori kreće se oko 25 odsto.
Govoreći o saobraćajnoj infrastrukturi, Matović je kazao da oko 36 odsto postojećih puteva u Crnoj Gori ispunjava minimalne bezbjednosne standarde.
„Ne možemo da se pohvalimo ni voznim parkom. Prosječna starost vozila je oko 16 ili 17 godina, a na sjeveru i više“, dodao je Matović.
Šef Mobilne jedinice saobraćajne policije Duško Pejović kazao je da su prekoračenje brzine, preticanje kolone, prolazak kroz crveno svjetlo, vožnja pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci i nekorišćenje pojasa prekršaji koji se najčešće registruju.
On je rekao da je prekoračenje brzine jedan od najčešćih uzroka saobraćajnih nezgoda, pogotovo ako se uz to koristi mobilni telefon.
Upitan ko najčešće pravi saobraćajne prekršaje, Pejović je naveo da se ne može govoriti o samo jednom profilu vozača.
Cilj aktivnosti koje policija preduzima je, kako je kazao, da vozači shvate da moraju poštovati propise.
Pejović je dodao da vozači često svjesno griješe jer misle da neće biti sankcionisani za prekršaj koji su napravili.
Vještak saobraćajno-mašinske struke Igor Radojević kazao je da je praćenje indikatora bezbjednosti saobraćaja ključno za Crnu Goru.
On je saglasan da su brzina, preticanje preko pune linije i korišćenje telefona najčešći uzroci saobraćajnih nezgoda.
Radojević je ocijenio da stacionarni sistem praćenja prekršaja sigurno može doprinijeti većoj bezbjednosti saobraćaja u državi.
Izvršni direktor nevladine organizacije Alfa centar Miloš Perović ocijenio je da je saobraćajna kultura u Crnoj Gori na mnogo nižem nivou u odnosu na poznavanje saobraćajnih propisa.
„U Crnoj Gori vjerujemo da se saobraćajne nezgode dešavaju samo drugima. Dešava se i tolerisanje, u smislu – još samo ovaj put ću sjesti za volan poslije alkohola ili još samo ovaj put ću koristiti telefon“, naveo je Perović.
Na pitanje koliko preventivne kampanje zaista mijenjaju ponašanje vozača, Perović je odgovorio da upravo one mogu podići svijest.
„Kampanje se ne rade uopšteno, već se direktno vežu za uzročnike – alkohol, nevezivanje pojasa...“, naveo je Perović.
Alfa centar, kako je podsjetio, dugo je sprovodio kampanje čiji je cilj povećanje bezbjednosti saobraćaja, među kojima su „Pusti neka zvoni“ i „Siguran korak“.
Perović je kazao da prevencija i represija moraju ići zajedno i ocijenio da trenutne kazne za saobraćajne prekršaje nijesu visoke.
Samostalni policijski inspektor u Odjeljenju bezbjednosti Podgorica Dalibor Baltić kazao je da se, kada se govori o saobraćajnim nezgodama, često govori o broju poginulih i povrijeđenih.
„Ali iza svake statistike nalazi se čovjek, porodica i život koji je promijenjen“, istakao je Baltić.
Prema njegovim riječima, bezbjednost saobraćaja nije odgovornost samo policije, vozača i institucija, već sistem u kojem svako ima svoju ulogu.
„Od projektovanja i održavanja puteva, preko kontrole i zakonskog okvira, pa do ponašanja svakog pojedinca“, naveo je Baltić.
