Tri godine od zločina u Medovini su više nego dovoljno vremena da se napravi multisektorska analiza, da se podnese odgovornost i usvoje zakoni, ništa od toga nije urađeno i zato se ponovio zločin 1.januara. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E rekao bivši pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.
Tri godine od masovnog ubistva u cetinjskom naselju Medovina, porodice žrtava još čekaju odgovore, još čekaju odgovornost onih koji su zakazali. 12. avgusta 2022. godine Vuk Borilović je u tom cetinjskom naselju ubio 10 osoba, među njima dva dječaka Marka i mašana i ranio šest drugih stanovnika Medovine.
Janjušević podsjeća da je nakon tri godine samo jedno lice procesuirano, a da institucije i dalje ćute.
"Sramotno je ćutanje institucija…Tri godine je bilo sasvim dovoljno da se napravi jedna analiza, ne samo analiza na nivou Uprave policije, nego i na nivou države, odnosno multisektorska analiza, analiza zdravstvenog sektora, tužilaštva, sudstva, da se vidi zbog čega je došlo do ove najveće tragedije u mirnodopskoj eri Crne Gore. To se nije dogodilo i onda nam se ponovila tragedija prije sedam mjeseci", rekao je Janjušević.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović razgovarao je na Cetinju sa dijelom porodica stradalih i zahtijevao hitno usvajanje Markovog i Mašanovog zakona na prvom narednom zasijedanju Skupštine. Tim zakonom bi se uvele i dodatne restrikcije za davanje dozvola za oružje. Milatović je naglasio da je društvo koje ne uči iz svojih tragedija osuđeno da ih ponavlja. "dok sam predsjednik, neću dozvoliti da tišina institucija nadjača glas onih koji su izgubili sve" poručio je on.
Pohvalno je, kaže Janjušević, to što je predsjednik države Jakov Milatović podržao donošenje zakona koji traže porodice ubijenih.
Podsjeća da je tog 12.avgusta, prije tri godine, bilo mnogo propusta, a najskandalozniji je, kaže, primjer mladića koji ranjen dolazi do pripadnika interventne policije ispred Cetinjskog manastira, koji im je kazao šta se dešava na stotinjak metara od njih. Dodaje, kako su ti policajci kontaktirali nadređene i rečeno im je da oni ostanu kod manastira i ne pomažu nikome.
"Zašto su pripadnici interventne policije ostali tu, ko im je to naredio, značajno su bili opremljeniji od pripadnika saobraćajne policije, u svom vozilu su imali dugo naoružanje i imali su zaštitnu opremu, pa su mogli na vrlo lak način da neutrališu pomahnitalog ubicu", podsjetio je Janjušević.
Osvrnuo se i na zločin od 1.januara, za koji tvrdi da se desio jer nije bilo odgovornosti za zločin u Medovini, niti su izvučene pouke. Podsjeća i kako je zločin od 1.januara upamćen i po skandaloznom ponašanju i izjavama ministra unutrašnjih poslova.
"U toj noći zločina izašao je ministar unutrašnjih poslova, ponovo ću reći da je bolje da se nije pojavljivao nego na način kako se pojavio pred crnogorskom javnošću i rekao da je to situacioni događaj, zamislite! Situacioni događaj kad je pomahnitali ubica na pet različitih lokacija ubio trinaest lica i na šestoj izvršio samoubistvo, i on kaže da je to situacioni događaj. Zatim, kad je ubica izvršio samoubistvo on je rekao da se građani Cetinja sada mogu vratiti normalnom životu", podsjetio je Janjušević.
Poručuje i da crnogorska javnost nikad ne smije zaboraviti da vrh države, predsjednik Vlade Milojko Spajić, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović nijesu smogli snage da dođu na komemorativnu sjednicu i da izjave saučešće porodicama koje su izgubile svoje najmilije u tom zločinu.
Podsjetio je i na reakciju nakon zločina od 1.januara, za koju kaže da je populističko djelovanje, kada je najavljeno donošenje restriktivnih zakona i povećanje broja policijskih službenika, a poslije sedam mjeseci, kako kaže, više niko ne priča o tome.
Janjušević je imao priliku da pročita nacrt Markovog i Mašanovog zakona. Kaže da je riječ o dobrom zakonskom prijedlogu koji treba u normativnom dijelu doraditi.
"I on može da ima značajno dobre inpute za preventivno djelovanje nadležnih državnih organa, prvenstveno policije i zdravstvenih institucija na prevenciji ovakvih i sličnih krivičnih djela", naglasio je on.
Komentarišući trenutnu situaciju, požare koji bukte širom Crne Gore i nažalost izgubljeni život vojnika Dejana Božovića, kaže da je riječ o katastrofalnoj nepripremljenosti.
Podsjeća na izjavu direktora Direktorata za vanredne situacije u kojoj je izneseno da MUP ima jedan helikopter i jedan protivpožarni avion nosivosti oko 3.000 litara.
"Koliko se sjećam, Ministarstvo unutrašnjih poslova imalo je još dva aviona Air Tractor i šta je sa njima to meni i crnogorskoj javnosti nije poznato. Materijalno-tehnička opremljenost službi zaštite i spašavanja je na jednom izuzetno niskom nivou. Crnogorska javnost misli da se Služba zaštite i spašavanja bavi samo ovakvim situacijama kada se su požari, a to je jedna veoma ozbiljna služba, to je bila moja linija rada nekad i znam koliko su oni u saobraćajnim nezgodama spasili ljudskih života. Samo obratite pažnju na njihovu zaštitnu opremu, koja je u katastrofalnom.stanju, na njihova vozila koja su u prosjeku stara preko 25 godina", naglasio je Janjušević.
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja, vojnici, pripadnici policije, to su pravi crnogorski heroji, poručuje Janjušević, jer goloruki idu na požare i spašavaju ljudske živote i materijalno tehnička sredstva.
Komentarišući postavljanje spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro, kaže da je počev od beranske policije bilo mnogo propusta.
"Vidimo da je Ministarstvo kulture povjerilo zadatak komunalnoj policiji Opštine Berane, zašto - nije mi poznato, ali crnogorska policija kad daje asistencije nema pravo da ulazi u zakonitost akta koji se izvršava. Imali smo situaciju, kako su mediji prenijeli, da je oko dva sata ujutru došla policija, najverovatnije sa komunalnom policijom, da ukloni taj spomenik i gle čuda - sveštena lica su dala saopštenje da su oni dogovorili da će oni to sami da uklone sjutradan. Kakvog ima dogovora sa licima za koje postoji sumnja da su izvršili bilo koje krivično djelo? O čemu se radi tu, kakva je to pravna država", pitao Janjušević.
Objašnjava da nadležna inspekcija utvrđuje mjesto, način i vrijeme izvršenja, a policija nema nikakve ingerencije kada daje asistencije, osim da obezbjedi da ne dođe do napada na inspektore.
"Kako je moguće da statua, kip od dva metra, koji se ne može izliti u Crnoj Gori, izliven je negdje u Srbiji, preko kojeg je graničnog prelaza prešao? Šta je radila granična policija, šta je radila Uprava carine, šta je radila Agencija za nacionalnu bezbjednost? Mislite da se taj spomenik i taj postament izradio za jedan dan, za jednu noć? Ne, to se radilo danima i danima, a bezbjednosni sektor je spavao", istakao je Janjušević.
Ističe da toga dana nije bilo obezbjeđenja javnog okupljanja, jer na skupu nigdje nije bilo uniformisanog policajca.
"Ovo je bilo par excellence okupljanje visoko bezbjednosnog rizika, kada se pravi bezbjednosna procjena u skladu sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost, pa se pravi plan aktivnosti i u tom planu se predviđa broj policijskih službenika koji je potreban na obezbjeđenju tog javnog okupljanja, pa je policija obavezna da tamo obezbjedi hitnu službu i vatrogasnu službu, a mi smo na licu mjesta imali sveštenike koji su davali blagoslove novinarima da rade svoj posao", zaključio je Janjušević.
