- Oni su, naravno, „protiv svih totalitarizama“, žele istinu, ali zapravo je riječ o onom što smo već vidjeli u Mađarskoj, Poljskoj, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji. Ne očekujte ništa dobro. Ali shvatajte to kao rad jednog tijela koje će tobože govoriti o 1941-1945, pisati o „lijevim skretanjima“, ali će zapravo biti priželjkivana slika Crne Gore 2021. godine - ističe Jakovina za Pobjedu.
Ministar pravde Vladimir Leposavić najavio je tokom sjednice premijerskog sata i formiranje komisije za istinu i pomirenje, koja će, prema njegovoj zamisli, imati zadatak da utvrdi „pojedinačne i kolektivne slučajeve u kojima su, bez obzira na ideološku, nacionalnu ili političku pripadnost, pojedinci ili grupe pretrpjeli grubo kršenje ili oduzimanje nekog iz grupe prava na život, slobodu ili imovinu“.
Profesor Jakovina smatra da ovakve komisije na našim prostorima postoje da bi se politička volja i prije svega ideološka pozicija političara koji su na vlasti, a sami ne mogu ili nijesu dovoljno hrabri preuzeti teret odluke, lakše legitimisala i sproveo politički stav.
- Komisije su tijelo na koji se pozivate, čak i kada su mišljenja koja takva arbitrarna tijela donose, nijesu više od mišljenja, stava nekolicine pojedinaca, koje bira Vlada. Već davno su naša društva, mada je crnogorsko u određenom smislu i u odnosu prema prošlosti bilo manje nestabilno, stvorila klimu u kojoj je posve legitimno imati mišljenje da Morača teče od mora prema Rzači i onih koji kažu da utječe u Skadarsko jezero – kaže Jakovina u razgovoru za Pobjedu.
RELATIVIZACIJA
Mediji, prema njegovom mišljenju, već dugo nastoje čuti „drugo mišljenje“, bez obzira što jedno može negirati zločin, a drugo govoriti o ubijenima i dokazivati gdje su stradali.
- Tako je stvorena klima u kojoj sve možete relativizovati: ja mislim ovako, a neki misle nešto drugo, svi smo isti, svi imamo pravo na mišljenje, to je naše viđenje demokratije. Neki će istraživati cjepivo, neki će se cijepiti da bi se spasili od bolesti, a neki će reći da nas tako čipuju, kako bi nepoznati neko u Sijetlu ili Vuhanu mogao, valjda, preko čipa motriti kretanje Dritana Abazovića ili ministra Leposavića – ističe Jakovina.
U takvoj atmosferi, pod uticajem sličnih prilika u susjednim zemljama, ono što se u Crnoj Gori može dogoditi je, prema njegovom mišljenju, još lošiji rezultat nego npr. u Hrvatskoj.
-Andrej Plenković, nesposoban i u strahu sam usporiti ustašizaciju hrvatskog društva koju simbolizuje ulazak ustaškog pozdrava „Za dom spremni“ u djelove javnosti, stvorio je Komisiju za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima. Većina kod njih bila je za nakaradnu odluku koja je rekla da se ZDS smije iznimno koristiti u komemorativnim prilikama, jer su ga upotrebljavali pripadnici nelegalne stranačke paravojske HOS tijekom nekoliko mjeseci 1991, dok ih Tuđman nije razbio i ukinuo. U svim drugim slučajevima, ZDS je zločinački pozdrav, kao što je takav i ustaški režim. Dakle, jedno je tijelo doduše većinom glasova – svi konzervativni članovi i svi povjesničari među njima osim jednog – povukli su se, njima je i ovo bilo preblago – donijelo zaključak. Onda je napisana izjava koja i danas služi kao smokvin list: dakle odluka nekoliko „stručnjaka“, bez zakonske sankcije, zakonske odluke, bilo čega službenog, sve je to danas jedino važno, nešto na što se pozivaju i novinari. Zato se stvaraju komisije – objasnio je Jakovina na primjeru svoje zemlje.
NEMA NEPRISTRASNIH TIJELA
Upitan da li može očekivati da će komisija, koju će predvoditi Leposavić (koji negira genocid u Srebrenici), sprovesti nepristrasnu 'istragu' o zločinima, Jakovina kaže da nema nepristrasnih političkih tijela, posebno ne u polarizovanim društvima, u nepovoljnom okruženju i u društvima koja nemaju tradiciju demokratskog razrješavanja odluka.
-Mišljenje o Srebrenici i otpisivanje očitih stvari odlazi dalje i od predsjednika Vučića, koji je tamo došao, mada dolasci i izvinjenja, ako nema istinskog pomirenja, zapravo nijesu previše. Pogledajte prošlogodišnju proslavu Oluje u Hrvatskoj: izjave su, nakon 25 godina, bile sjajne, otišlo se na mjesta stradanja Srba, ali posljedice svega nijesu naročite – ocijenio je Jakovina.
Smatra i da ovakva komisija, naravno, neće dovesti do istine i pomirenja.
-Pa ne stvara se ona da bi donijela pomirenje, onda se stvara da bi pokrila ideološke preferencije i odluke koje ova crnogorska administracija želi donijeti. Oni su, naravno, „protiv svih totalitarizama“, žele istinu, ali zapravo je riječ o onom što smo već vidjeli u Mađarskoj, Poljskoj, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji. Ne očekujte ništa dobro. Ali shvatajte to kao rad jednog tijela koje će tobože govoriti o 1941-1945, pisati o „lijevim skretanjima“, ali će zapravo biti priželjkivana slika Crne Gore 2021. godine - zaključio je Jakovina.
Jelušić: Očekivana sumnja u pristrasnost komisije
Poslanica Građanskog pokreta Ura Božena Jelušić smatra da je pitanju ambiciozan pokušaj u kontekstu aktuelnog trenutka naglašene društvene polarizacije. Na drugoj strani, kaže Jelušić, ohrabruje ideja o javnoj debati o svim aspektima ove inicijative.
- Svakako, treba biti oprezan prema mogućnosti bilo kakvog istorijskog revizionizma, koji je uvijek mač sa dvije oštrice. Kada se interpretacija prošlosti mijenja zbog novih dokaza ili nove perspektive stvorene protokom vremena, u pitanju je smisleno i plodotvorno novo čitanje. Nažalost, mnogo je češći istorijski revizionizam uslovljen novim političkim kontekstom i motivima. Revizionizam tada nije ni neutralan niti obziran spram činjenica. Umjesto toga, postaje nalik mitskom Prokrustu i njegovoj postelji. Kada je gostu postelja bila tijesna, Prokrust bi mu odrezao dio tijela, a rastezao udove do pucanja ukoliko je postelja bila prevelika. Prokrustovsko divljanje istorijskih revizionizama se ponajviše vezuje za drugu polovinu prošlog vijeka i pokušaje da se objasne i opravdaju ljudskom umu nepojamna zla, osobito holokaust. Kada se sve to ima u vidu, jasno je da rad najavljene komisije neće biti niti lak niti lišen kontroverzi – objasnila je Jelušić za Pobjedu.
Za nju je očekivana sumnja u moguću pristrasnost u svjetlu izjave ministra Leposavića vezane za genocid u Srebrenici, ali smatra da jedan čovjek, pa bio on i ministar, svakako ne bi odlučivao o pravdi za svakog čovjeka.
-Smatram da ni jedna komisija sama po sebi ne može da dovede do istine i pomirenja, ali tome može doprinijeti kvalitetnije obrazovanje i kritičko mišljenje mladih. Uostalom, upravo mladi su i najveće žrtve rigidnih stavova i distance prema svemu što je ,,drugi“. Zato sistem vrijednosti, stavove i posebno predrasude mladih smatram najvećim izazovom u borbi za bolju Crnu Goru – zaključila je Jelušić.
