Izložba Matice crnogorske „Kult Blažene Ozane Kotorke“ svečano je otvorena 19. juna u Kući kaštela u Momjanu, nedaleko od Umaga, gdje će biti dostupna publici do septembra.
Riječ je o prvom predstavljanju ove postavke u Hrvatskoj, čime je nastavljen njen put kroz kulturne centre regiona i promocija duhovne i kulturne baštine Crne Gore. Organizatori događaja su bili Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“ iz Umaga na čelu sa Ružicom Mitrović-Maurović i Matica crnogorska, u saradnji s Kućom Kaštela koja prezentuje nasljeđe istarskih kaštela.
Na otvaranju se obratio kustos Kuće kaštela Dean Krmac, a potom se i pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije Vladimir Torbica, ističući značaj kulturne saradnje i predstavljanja zajedničkog nasljeđa prostora Jadrana. Program je moderirala Ružica Mitrović-Maurović.
Izložbu je u odsustvu predsjednika Matice crnogorske Ivana Jovovića otvorio generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović. On je podsjetio da se sljedeće godine navršava 100 godina od kada je Sveta Stolica proglasila Ozanu Kotorku blaženicom katoličke crkve.
„Taj čin, osim duhovnog, odnosno vjerskog karaktera imao je i šire značenje za društvene odnose na ovom prostoru. U navedenom vjerskom ceremonijalu osim kotorskog biskupa Frana Ućelinija i barskog nadbiskupa dr Nikole Dobrečića, učestvovali su i biskupi s prostora Hrvatske, uključujući i zagrebačkog nadbiskupa Antuna Bauera, koji je predvodio ovu veliku ceremoniju“, rekao je Ivanović.
On je naglasio da je Blažena Ozana svojim životom i djelom prevazišla granice vremena i prostora.
„O Blaženoj Ozani Kotorki postoji veliki broj pisanih svjedočanstava koja nemaju samo karakter istorijskog izvora ili štiva, nego i književnih ostvarenja, kao što je njen životopis u minulim vjekovima, pa sve do danas ostao inspiracija velikom broju umjetnika. Mnogi od tih fragmenata njenog životopisa nalaze se na postavci izložbe. Njen kult neporecivo je svjedočanstvo da identitet Crne Gore i crnogorskog naroda počivao i počiva na duhovnosti hrišćanskog Istoka i hrišćanskog Zapada. Svakako da biskupije i nadbiskupije u Hrvatskoj, naročito crkve i samostani duž dalmatinske obale, njeguju i poštuju Kult Blažene Ozane Kotorke, što je jedan u nizu primjera komplementarnosti kulturnoistorijskih realacija Crne Gore i Hrvatske“, kazao je Ivanović.
Postavka na 23 bogato ilustrovana panoa, na crnogorskom i engleskom jeziku, prikazuje život, duhovno djelovanje i istorijsko nasljeđe Blažene Ozane Kotorke, dok je prati katalog na 104 strane. Autorke izložbe i tekstova su Radojka Abramović i Mileva Pejaković-Vujošević, uz saradnju Jasne Jeknić-Stijović i Slavka Dabinovića.
Otvaranju izložbe prisustvovala je i počasna vicekonzulica Republike Italije u Bujama, profesorica Giuseppina Rajko. U umjetničkom dijelu programa nastupio je Združeni župni zbor Dojla-Murine-Umag pod vođstvom prof. dr. sc. Ivane Paule Gortan-Carlin.
Dan kasnije, 20. juna, generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović učestvovao je na III SusretimaCrnogoraca Istre i Primorjau Peroju, koje su organizovali Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“ Umag, Društvo perojskih Crnogoraca „Peroj 1657“, Zajednica Crnogoraca i prijatelja Crne Gore grada Pula-Pola i Nacionalna zajednica Crnogoraca Rijeka.
Domaćin susreta Nikola Skoko upoznao je goste s istorijatom crnogorske zajednice u Peroju, čiji korijeni sežu u XVII vijek, kada su se doseljenici iz Crne Gore nastanili na prostoru današnjeg mjesta. Nakon uvodnog izlaganja, učesnici su obišli Spomen-dom Crnogoraca u Peroju, biblioteku i druge znamenitosti mjesta koje već gotovo četiri vijeka čuva uspomenu na svoje crnogorsko porijeklo.
Skupu je prisustvovao i ambasador Crne Gore u Republici Hrvatskoj Dejan Vuković, a susret je iskorišćen i za razgovore o unapređenju saradnje između Matice crnogorske i organizacija crnogorske dijaspore u Istri i Rijeci.
Kako su kazali iz Matice crnogorske, tokom razgovora razmatrane su mogućnosti realizacije zajedničkih kulturnih programa, predstavljanja izdanja Matice crnogorske i jačanja veza sa crnogorskim zajednicama u Hrvatskoj, uz obostranu spremnost da se postojeća saradnja u narednom periodu dodatno intenzivira.
