Skupština Crne Gore usvojila je Prijedlog odluke o naimenovanju predsjednika i šest članova žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.
Za je glasalo 40 poslanika, a uzdržan je bio poslanik Ilir Čapuni.
Poslanik DPS-a Ivan Vuković kazao je da je sjednica počela primjereno onome što je odnos vladajuće većine prema priznanju koje se jednom godišnje dodjeljuje u Crnoj Gori.
“Uprkos našim političkim i drugim razlikama, koje nijesu male, vjerovatno ćemi se svi saglasiti sa tim da pojam 13. jul na najbolji način sublimira sve one vrijednosti na koje smo ponosni – posebno antifašizam. To je ono čime se dičimo, to je naša moralna legitimacija pred svijetom, s punim pravom je tako. Međutim, naše kolege iz parlamentarne većine su, načinom na koji je organizovana prošlogodišnja dodjela tog najvišeg državnog priznanja i izborom laureata, bacili pod noge tu vrijednost. Ja mislim da će se ta sramota koju je Crna Gora preživjela dugo pamtiti”, poručio je Vuković.
Podsjetio je da je najviše državno priznanje dobio Bećir Vuković za knjigu koja, kako je istakao, po svoj prilici, nije uopšte bila napisana.
“Drugi laureat će vjerovatno ostati upamćen po izjavi kada je komentarisao izbor trećeg čaureata, svjetski poznatog gitariste Miloša Karadaglića za koga je kazao – on je samo interpretator, njegovo djelo ne vrijedi mnogo. To je moralno ogledalo današnje Crne Gore. Na sve to se nadovezuje ona brutalna akcija crnogorske policije prema crnogorskim domoljubima, koji su digli glas protiv urušavanja ideje 13. Jula, koja je ugrađena u temelje modern Crne Gore”, naglasio je Vuković.
Namjera parlamentarne većine je, kako je podvukao, da se 13. jul na sličan način obilježi i ove godine.
“Zato smo kazali da mi nećemo učestvovati u tome. Srećno vam bilo, a odgovorne će digurno Crna Gora pamtiti”, istakao je Vuković.
Potom je govorio o predloženom sastavu komisije, preciznije, prijedlogu da član bude Novica Đurić, kojeg nije želio da imenuje.
“Jedan od predloženih članova je čovjek koji je, osim što se bavi književnošću, svojevremeno bio urednik jednog prilično opskurnog glasila, koje je bilo u funkciji ratnohuškačke politike s početka devedesetih godina. Ja sam malo pogledao tu arhivu i tamo sam našao jednu veoma zanimljivu mapu. U pozivu na nacionalno osvješćenje Crne Gore, odnosno početak njene transformacije i vraćanje onim, kako je tada govoreno – srpskim korijenima, Crnu Goru je, prema mišljenju tog gospodina i njemu sličnih trebalo i teritorijalno proširiti, na način da obuhvati sve tradicionalno srpske teritorije, između ostalih – Skadar i Drač. Za ovo ćete glasati, potpredsjedniče Camaj”, naglasio je Vuković, pokazujući mapu.
Stoga, istakao je Vuković, nije na odmet dati nekoliko savjeta parlamentarnoj većini.
“Budući da je u toku process razgraničenja sa nama susjednom Hrvatskom, a znate da je to jedno važno pitanje koje treba da riješimo prije ulaska u Evropsku uniju, ja predlažem da mi ovoga gospodina angažujemo u komisiji za razgraničenje, pošto se očigledno temeljno bavio ovom temom i ima višedecenijsko iskustvo. Umjesto u komisiji za trinaestojulsku nagradu, predlažem da ga tamo angažujemo, pošto vidimo da ima problema sa inicijativom da se angažuje bivši ambassador i šef diplomatije Miodrag Lekić, a da mjesto ovog gospodina popuni aktuelni predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević. Vidite da su se u međuvremenu pojavili formalnopravni razlozi koji onemogućavaju kandidaturu gospodina Drljevića za Savjet RTCG u novom mandate. Čovjek je doktor nauka, intelektualac, dao je vrijedan doprinos moralnoj i političkoj obnovi Crne Gore posljednjih šest godina. Ja mislim da mi nijesmo u situaciji da jedan takav potencijal traćimo. I evo prilike – takozvana vin vin situacija. Jačamo svoju pregovaračku poziciju prema Hrvatima i sa izborom gospodina Drljevića u ulozi člana komisije otklonimo svaku eventualnu dilemu o eventualnoj pristrasnosti te komisije”, istakao je ironično Vuković.
Podsjećamo, predsjednik ovogodišnjeg žirija je Trifun Savić, na prijedlog Demokrata, dok su članovi Novak Jauković, Andrija Radulović i Mitar Rakčević, na prijedlog Pokreta Evropa sad (PES), Suljo Mustafić, na prijedlog Bošnjačke stranke (BS), Novica Đurić, na prijedlog Nove srpske demokratije (NSD), i Ćazim Muja, na prijedlog Albanskog foruma (AF).
