Suština mojih primjedbi je da ukažem da mi je policija kao građaninu onemogućila pravo na spontano mirno okupljanje i pravo na slobodu izražavanja koje sam htio koristiti istaknutim transparentom, kao i da je prema meni, kao samostalnom demonstrantu, nepotrebno upotrijebila sredstvo prinude, istakao je, pored ostalog, Cetinjanin Zoran Nikolin Todorović (1965) u pritužbi na postupanje policije na Cetinju 5. septembra, naglašavajući da je ciljano gađan suzavcem.
On je preko aktivističkog tima Crnogorskog helsinškog odbora podnio prijave unutrašnjoj i građanskoj kontroli policije, kao i crnogorskom ombudsmanu navodeći da je na protestu učestvovao „na miran i građanski odgovoran način u demonstracijama koje su se dogodile u znak protesta zbog nastavka asimilacije Crnogoraca od strane Srpske pravoslavne crkve i pobjede Srpske pravoslavne crkve nad državom Crnom Gorom i njenim građanskim konceptom“.
“Obraćam se kako bi provjerili da li je Uprava policije na Cetinju prekoračenjem ovlašćenja i postupanjem mimo nužne i srazmjerne mjere povrijedila moje pravo na spontano i mirno okupljanje i moje pravo da se slobodno izrazim putem istaknutog transparenta”, napisao je u pritužbi.
Policija mu je, smatra on, primarno onemogućila pravo na slobodu okupljanja i slobodu izražavanja.
“Uoči intronizacije, policija je dva dana ograničavala slobodu kretanja po Cetinju što je u meni dodatno podstaklo građanski bunt i revolt. To me je primarno podstaklo da izađem na ulicu. Znači, moja odluka jeste bila spontana, jer da nije bila tolika opsada Cetinja i toliko odsustvo komunikacije policije sa građanima, posebno pri postavljanju metalnih visokih ograda, na našim ulazima, dvorištima, ulicama… možda i ne bih uzeo učešća u demonstracijama. Nijesam bio planirao”, istakao je u pritužbi.
Odlučio je da izađe na demonstracije kako bi, „kroz mirno stajanje na ulici, dao skromni doprinos protivljenju okupaciji grada i Cetinjskog manastira od trenutne vlasti u Crnoj Gori i Crkve Srbije“.
Objasnio je da su na transparentu koji je nosio s jedne strane bili „slobodarski simboli Zagarača - Jovan Todorov Todorović ubijen 1918. godine i Čedomir Ljubo Čupić strijeljan 1942. - koje slavi sva slobodarska i antifašistička Crna Gora“. S druge strane, dodao je, nalazio se kralj Nikola sa njegovom porukom „Ko Crnogorstvu ne bio vjeran, Bogom i ljudima svuđ bio ćeran“.
Naglasio je da je bio sam, a da je transparent uradio tako da ga je morao držati sa obje ruke „kako bi to bilo vidljivo svima, posebno policajcima, i kako bi bilo odmah uočljivo“ da nije rizičnog ponašanja i bezbjednosna prijetnja.
“I pored toga onemogućeno mi je da ostvarim ova dva osnovna ljudska prava i ciljano sam gađan suzavcem koje sam koliko sam mogao izbjegavao”, precizirao je Todorović i priložio desetak fotografija koje potvrđuju njegove navode.
On očekuje da se utvrdi „da li je primjereno i profesionalno da policajci ispaljuju u njegovom pravcu i prema njemu direktno ogromne količine suzavca iako je samostalno stajao na ulici, znači nije bio u grupi, nije remetio javni red i mir, stojao je držeći sa obje ruke transparent, pri čemu na bilo koji način nije činio ništa protivzakonito prema policijskim službenicima. Kako je naglasio, nije ih vrijeđao, psovao, gađao bilo čime, omalovažao…
On se obratio i nevladinoj organizaciji Akciji za ljudska prava za mišljenje ili komentar.
“Smatram da mi je Uprava policije primarno onemogućila pravo na slobodu okupljanja i slobodu izražavanja. Dok je, s jedne strane, omogućila intronizaciju, tako s druge strane je onemogućila pravo na mirno građansko okupljanje čime je došlo i do povrede ravnopravnosti građana”, napisao je Todorović u obraćanju čelnici ove NVO Tei Gorjanc-Prelević.
Savjet za građansku kontrolu rada policije sa pritužbom je upoznao direktora Uprave policije Zorana Brđanina i zatražio da u roku od tri dana odgovori na njegove navode i primjedbe.
