U eksploziji automobila u blizini ruskog grada Jekaterinburga poginuo je vozač, a teško je povrijeđen Vladimir Tkačuk, šef obrambene firme koja proizvodi dronove "Ghoul" za rusku vojsku, izvijestili su ruski mediji.
"Generalni direktor Uraldronzavoda, koji proizvodi dronove "Ghoul", Vladimir Tkačuk, povrijeđen je u eksploziji automobila. On je na intenzivnoj njezi u teškom stanju", izvijestila je ruska državna novinska agencija TASS, pozivajući se na hitne službe.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se uvode privremene restriktivne mjere protiv ruskih državljana koji žive u inostranstvu, a koji su osuđeni u odsustvu i za koje se smatra da "izbjegavaju izvršenje kazne".
Kako prenosi danas portal EUalajv, zakon "O privremenim restriktivnim mjerama protiv lica koja se nalaze van Ruske Federacije i izbjegavaju izvršenje kazne", potpisan je 4. avgusta i stupa na snagu odmah po objavljivanju.
On se odnosi na sve osobe van Rusije koje su osuđene po bilo kom članu Krivičnog zakonika, kao i na one protiv kojih su donijete pravosnažne administrativne odluke po politički osjetljivim odredbama, uključujući "diskreditovanje" oružanih snaga, kršenje pravila o statusu "stranog agenta", učešće u "nepoželjnim organizacijama", pozive na uvođenje sankcija Rusiji ili osporavanje njenog teritorijalnog integriteta.
Mnoge od ovih odredbi vlasti redovno koriste protiv antiratnih aktivista, nezavisnih novinara i opozicionih ličnosti koji su napustili zemlju nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022, ocjenjuje portal.
Ministarstvo pravde vodiće poseban registar takvih osoba, a glavni tužilac ili njegov zamjenik imaće pravo da dodaju imena na listu.
Nakon upisa u registar, osoba se suočava sa mjerama poput zamrzavanje bankovnih računa u Rusiji i blokiranja aplikacija za elektronsko bankarstvo i transfera novca;zabrane prodaje ili prenosa imovine i vozila (uključujući i putem punomoćja);zabrane korišćenja državnog portala za usluge i elektronskih potpisa;uskraćivanja većine konzularnih usluga u inostranstvu, uključujući izdavanje ili obnavljanje međunarodnih pasoša (jedini izričiti izuzetak je izdavanje potvrde kojom se potvrđuje da je osoba živa).
Među mjerama je i nemogućnost registracije kao preduzetnik ili samozaposleni radnik, dobijanja kredita, primanja državnih davanja ili ovlašćivanja drugih lica da djeluju u njihovo ime.
Pravni stručnjaci organizacije za zaštitu ljudskih prava Prvi odsjek ocijenili su da kumulativni efekat ovih mjera predstavlja "efektivno oduzimanje državljanstva" ili "građansku smrt": država zadržava mogućnost da osobu krivično goni i zahtijeva od nje poštovanje zakona, dok joj istovremeno oduzima praktična prava koja su inače povezana sa ruskim državljanstvom.
Nove mjere dolaze u trenutku kada se Rusija suočava sa stalnim nedostatkom ljudstva na frontu. Ruski izvori i ukrajinski zvaničnici navode da se unutar Kremlja razgovaralo o mogućem novom talasu mobilizacije nakon izbora za Državnu dumu u septembru 2026. godine, možda već u oktobru, koji bi mogao obuhvatiti od 100.000 do čak 300.000 do 500.000 muškaraca.
Iako konačna odluka još nije donijeta, a Kremlj i dalje naglašava "dobrovoljno" regrutovanje putem ugovora, vremenski trenutak donošenja zakona o pravima državljana ukazuje na odlučnost Moskve da pojača kontrolu nad dijasporom koja je i napustila zemlju baš kako bi izbjegla takve pozive.
Evropska unija je 3. avgusta primila 1,4 milijarde eura neočekivanog profita, od kamate na gotovinska salda koja potiču od zamrznute imovine Centralne banke Rusije (CBR), koju drže Centralni depozitari hartija od vrijednosti (CDH), saopštila je Evropska komisija, navodeći da će ova sredstva biti stavljena na raspolaganje Ukrajini.
“Rusija mora da plati za razaranje koje je izazvala. A mi koristimo prihod od zamrznute ruske imovine da bismo se uvjerili da će to učiniti. Dodatnih 1,4 milijarde eura stavljamo na raspolaganje Ukrajini. Ovo će podržati kontinuirani otpor Ukrajine protiv ilegalnog rata Rusije”, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Ovaj iznos označava peti transfer te vrste, nakon četvrte tranše koja je isporučena u martu 2026. godine i on pokriva prihode koji su akumulirani tokom prve polovine 2026. godine.
Od zamrzavanja, ruska imovina je generisala ukupno osam milijardi eura neočekivanog profita.
Kako je saopšteno, 95 odsto prihoda biće iskorišćeno za podršku Ukrajini putem Mehanizma za saradnju u oblasti kreditiranja Ukrajine, a pet odsto putem Evropskog mirovnog fonda.
U ruskim noćnim napadima na Kijev i područje oko ukrajinske prijestonice poginulo je 17 osoba, dok su 44 povrijeđene, kazao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
“Prema dosadašnjim podacima, u masovnom ruskom napadu na Kijev i Kijevsku oblast povrijeđene su 44 osobe, dok je 17 ljudi, nažalost, poginulo”, naveo je Zelenski na društvenoj mreži X.
On je izrazio saučešće porodicama stradalih.
“Bio je to snažan napad – ispaljene su 24 balističke rakete, četiri rakete Cirkon i još 115 dronova. Glavne mete napada bila su skladišta u vlasništvu civilnih kompanija”, rekao je Zelenski.
On je kazao da je pogođena i infrastruktura, uključujući željezničku stanicu.
“Ti objekti nijesu imali nikakve veze sa ratom – pivara, skladišta građevinskog materijala i civilni logistički objekti”, naveo je Zelenski.
U trećem velikom ruskom napadu na Kijev i okolinu u posljednjih sedam dana poginulo je najmanje 15 ljudi, dok je 51 osoba povrijeđena.
Rakete i dronovi su tokom noći izazvali požare u stambenim zgradama, skladištima i industrijskim postrojenjima širom glavnog grada i regiona, piše Kijev Post. Državna služba za vanredne situacije (SES) i gradonačelnik Vitalij Kličko saopštili su da je u Kijevskoj oblasti poginulo 14 osoba, a 27 ih je povrijeđeno. U samom Kijevu život je izgubila jedna osoba, dok su 24 povrijeđene.
Dopisnici Kijev Posta iz više djelova grada izvijestili su da se u razmaku od oko dvadeset minuta čulo više od 30 eksplozija. Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je Rusija lansirala ukupno 143 projektila i drona. Napad je uključivao 24 balistička projektila Iskander-M/S-400, četiri protivbrodske rakete Cirkon/Oniks, kao i 115 jurišnih dronova Šahed i bespilotnih letilica korišćenih kao mamci. Glavna meta napada bila je šira okolina Kijeva.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je ili elektronski omela 98 dronova. Ipak, nijedan od 28 ispaljenih projektila nije presretnut.
Prema izvještaju vazduhoplovstva, projektili i dronovi pogodili su 26 lokacija, dok su krhotine oborenih letilica pale na još šest mjesta. Napad je trajao do 8:30 ujutro, a i nakon toga se nekoliko ruskih dronova još nalazilo u vazdušnom prostoru Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je da je zemlja spremna za mirovne pregovore u bilo kojem formatu i da se saradnja s partnerima nastavlja. Zelenski je to poručio u svom večernjem obraćanju u utorak, piše Ukrainska Pravda.
Zelenski je u obraćanju detaljno govorio o kontaktima s predstavnicima američkog predsjednika Donalda Trampa.
"U svakodnevnom smo kontaktu s izaslanicima predsjednika Trampa, što je važno. Na sastanku u Vašingtonu razgovarali smo o stvaranju novih okolnosti koje bi omogućile pravu diplomatiju i radimo na tome. Kirilo Budanov, Rustem Umerov, David Arahamija i Serhij Kislitsja podnijeli su izvještaje, svako o svom dijelu pregovaračkog procesa, o trenutnoj fazi pregovora i stavu Moskve. Bićemo spremni za sastanke u bilo kojem formatu, a od Vitkofa i Kušnera očekujemo da se aktiviraju već u avgustu“, rekao je Zelenski.
Ukrajinski predsjednik takođe je izvijestio da se nastavlja rad i s drugim partnerima, uključujući države Persijskog zaliva. One bi, prema njegovim riječima, mogle podržati diplomatske napore i pomoći u zadovoljavanju bezbjednosnih potreba Ukrajine
