NATO će održati hitan sastanak na zahtjev Poljske koja se pozvala na primjenu člana 4 NATO ugovora nakon što su dvije osobe poginule u eksploziji u Pševodovu, selu na istoku Poljske blizu granice s Ukrajinom, prenosi Reuters.
Član 4 NATO ugovora pokriva scenariji u kojem se država članica osjeća ugroženom od strane druge zemlje ili terorističke organizacije.
"Stranke će se međusobno savjetovati kad god je, po mišljenju bilo koje od njih, ugrožen teritorijalni integritet, politička nezavisnost ili sigurnost bilo koje od stranaka", stoji u ugovornoj klauzuli.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da Savez pomno prati situaciju u Poljskoj dodajući takođe da se konsultuju među državama članicama.
Rekao je da je razgovarao s poljskim predsjednikom Andrzejem Dudom te je uputio saučešće porodicama preminulih.
“Važno je utvrditi sve činjenice”, rekao je Stoltenberg.
Portparol poljske vlade Piotr Muller upravo je održao konferenciju za novinare u glavnom gradu Varšavi, gdje je rekao da vlada podiže nivo pripravnosti vojske kao odgovor na eksploziju u blizini granice s Ukrajinom.
Više o tome pročitajte ovdje.
Šokiran sam vijestima o projektilu ili nekom drugom oružju koje je ubilo ljude na poljskoj teritoriji. Moje saučešće porodicama, poručio je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel u tvitu nakon izvještaja o eksploziji u blizini ukrajinske granice koja bi mogla biti povezana s ruskim projektilima.
„Evropska unija stoji uz Poljsku. U kontaktu sam s poljskim vlastima, članovima Evropskog savjeta i drugim saveznicima“, naveo je Mišel.
NATO kaže da razmatra izvještaje da su rakete ili projektili pali u državu članicu Poljsku i da blisko sarađuje s poljskim vlastima.
„Proučavamo ove izvještaje i blisko koordiniramo s našom saveznicom Poljskom“, rekao je dužnosnik NATO-a za SiEnEn (CNN).
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisao je pad raketa u Poljskoj.
Više o tome pročitajte ovdje.
Slovački ministar odbrane Jaro Nad komentarisao je događaj u Poljskoj, navodeći da je vrlo zabrinut zbog ruskih projektila koji su pali na Poljsku.
Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda, članice NATO, rekao je u utorak uveče da se svaki pedalj teritorije NATO mora braniti.
Ministarstvo odbrane Ruske Federacije oglasilo se o raketama i eksploziji u Poljskoj.
Više o tome pročitajte ovdje.
Premijer Viktor Orban sazvao je sjednicu Savjeta za odbranu zbog raketnog udara u Poljskoj i zatvaranja naftovoda Prijateljstvo, obavijestio je MTI Bertalan Havasi, premijerov šef za štampu.
U selu Pševodov na poljskoj strani poljsko-ukrajinske granice u popodnevnim satima dogodila se eksplozija, a prema prvim informacijama dvije osobe su poginule.
Poljski mediji večeras izvještavaju kako se današnji incident uPševodovu, gdje je poginulo dvoje ljudi, dogodio oko 16 časova.
Više o tome pročitajte ovdje.
Ministarstvo vanjskih poslova Estonije poručilo je, nakon vijesti da su navodno ruski projektili pogodili selo u Poljskoj prilikom čega su poginule dvije osobe, da je Estonija spremna braniti svaki komad teritorija NATO-a.
SAD su "čvrsto osudile" današnji talas ruskih napada na civilne ciljeve u više oblasti u Ukrajini i ocijenile da to samo produbljuju zabrinutost zemalja članica G20 okupljenih na samitu u Indoneziji.
Više o tome pročitajte ovdje.
Najmanje dvoje mrtvih nakon što su ruski projektili pali u državu NATO-a Poljsku na granici s Ukrajinom.
Više o tome pročitajte ovdje.
Državni službenici koji rade za rusku administraciju u Novoj Kahovki, drugom po veličini gradu u ukrajinskoj južnoj regiji Hersonu, otišli su zbog borbi, rekli su zavničnici u utorak.
Grad je na istočnoj obali rijeke Dnjepra, pored goleme brane Kahovke, za čije granatiranje se međusobno optužuju Ukrajina i Rusija.
Takođe graniči s ušćem Sjevernokrimskoga kanala, ključnog izvora svježe vode za poluotok Krim, koji je Rusija zauzela 2014.
“Nakon dobro poznatih događaja od 11. novembra, kada je ruskim snagama naređeno povlačenje s desne (zapadne) obale hersonske regije, Nova Kahovka se našla pod direktnom vatrom artiljerije oružanih snaga Ukrajine”, saopštila je gradska uprava koju je postavila Rusija.
Rečeno je da su zaposlenici gradske uprave i opštinskih institucija napustili grad i premjestili ih na sigurna područja u regiji.
Rusija je danas, 15. novembra, lansirala oko 100 projektila na ukrajinske gradove u svom najnovijem masovnom napadu na kritičnu infrastrukturu, rekao je portparol ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva Yurii Ihnat.
Obim napada premašio je onaj od 10. oktobra kada su na Ukrajinu ispaljene 84 rakete, rekao je Ihnat.
„Kritični infrastrukturni objekti su prva meta. Ali, nažalost, projektili su pogodili i stambene zgrade”, rekao je on.
„Može se očekivati još do 20 projektila danas. Ostanite u skloništima. Znamo šta Rusija pokušava da postigne. Neće uspeti“, poručio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas da je važno da se nastavi komunikacija sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Opširnije OVDJE.
Nešto prije 16 sati u Kijevu se čula nova eksplozija. To je potvrdio i gradonačelnik Vitalij Kličko. Kaže da je pogođena zgrada u kvartu Pečersk.
Oleh Sinyjehubov, guverner ukrajinske regije Harkov, takođe je objavio kratku obavijest na Telegramu u kojoj kaže: “Okupatori su napali Harkov! Ostanite u skloništima.”
Gradonačelnik Lavova Andrij Sadovji kaže da se u gradu čuju eksplozije. "Ostanite u skloništima", napisao je.
"Rusi napadaju mirne gradove, civile. Harkov i Lavov su djelimično bez struje nakon ruskih napada, objavili su gradonačelnici. Zaustavljen je metro u Harkivu", napisao je Anton Geraščenko, savjetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova
Televizija Russia Today (RT), koja je pod sankcijamaEvropske unije, objavila je danas da je pokrenula multimedijalni onlineportal na srpskom jezikuRT Balkan, dok se početak emitovanja televizijskog programa planira do 2024. godine.
Opširnije OVDJE.
Rusiji je više stalo do toga da koristi gas kao oružje, pa ga čak radije spaljuje nego da ga proda, u znak odmazde zbog zapadnih sankcija, optužila je danas predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Moskva je obustavila dotok gasa EU ranije ove godine zbog sankcija koje su joj uvedene zbog invazije na Ukrajinu.
"Vidimo da Rusija spaljuje gas radije nego da ga proda", rekla je Fon der Lajen na prvom sastankugrupe G20 koja se okupila na godišnjem samitu na Baliju u Indoneziji, rekli su diplomati.
Rusko ponašanje "izaziva nestašice na globalnim energetskim tržištima i vrtoglav skok cijena", rekla je.
Britanci su objavili novu ratnu kartu Ukrajine
UN kancelarija za ljudska prava (OHCHR) saopštila je da su i Rusija i Ukrajina mučile ratne zarobljenike tokom gotovo devetomjesečnog sukoba, uključujući korišćenje elektrošokova i prisilnu golotinju.
Reuters izvještava da je nadzorni tim UN-a sa sjedištem u Ukrajini svoje nalaze temeljio na razgovorima s više od 100 ratnih zarobljenika sa svake strane sukoba. Razgovori s ukrajinskim ratnim zarobljenicima obavljeni su nakon njihovog oslobađanja, budući da Rusija nije odobrila pristup mjestima zatočeništva, rečeno je.
Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu 24.februara, negira mučenje ili druge oblike maltretiranja ratnih zarobljenika. Kijev je ranije rekao da provjerava sve informacije o postupanju s ratnim zarobljenicima te da će istražiti sva kršenja i preoduzeti odgovarajuće pravne mjere.
OHCER je takođe objavio ažurirane brojke o civilnim žrtvama u ratu u biltenu ažuriranom u ponedjeljak. Oni navode brojku civilnih žrtava od 6.557 ubijenih i 10.074 ranjenih.
Rusija mora "proći kroz političku transformaciju" i "ne može nastaviti da postoji u sadašnjem obliku", rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak.
"Rusija mora izgubiti, biti kažnjena zbog zanemarivanja međunarodnog prava i proći kroz političku transformaciju. Što prije svi to shvate, biće manje žrtava", dodao je.
Zelenski je na Baliju predstavio svoj plan od 10 tačaka za mir sa Rusijom. Takođe, rekao je da neće biti dogovora "Minsk 3" za okončanje borbi u Ukrajini.
Mirovni plan Zelenskog u 10 tačaka je:
- Radijacijska sigurnost i nuklearno oružje;
- Bezbjednost hrane
- Energetska bezbjednost
- Oslobađanje zarobljenika
- Sprovođenje Povelje UN-a
- Povlačenje ruskih trupa i prekid neprijateljstava
- Pravda
- Ekocid i zaštita okoline
- Prevencija eskalacije
- Potvrda završetka rata
Portparol Kremlja Dimitrij Peskov je rekao da izjava ukrajinskog predsjednika da neće biti sporazuma Minsk 3 kako bi se zaustavile borbe u Ukrajini pokazuje da Kijev nije zainteresiran za mirovne pregovore s Moskvom, izvijestila je RIA Novosti.
Vladimir Zelenski je u govoru putem videoveze na samitu G20 isključio treći "sporazum iz Minska", aludirajući na dva propala dogovora o prekidu vatre između Kijeva i Moskve oko statusa regije Donbas.
"Nećemo dozvoliti Rusiji da čeka, ojača snage i potom započne novi niz terora i globalnu destabilizaciju. Neće biti Minska 3 koji bi Rusija odmah prekršila", rekao je Zelenski.
Na pitanje je li ta izjava potvrđuje da Kijev nije voljan pregovarati s Rusijom, Peskov je odgovorio: "Apsolutno".
Nakon što je donijela rezoluciju da Rusija plati odštetu Ukrajini, Generalna skupština Ujedinjenih nacija sada treba da pozove SAD da plate odštetu Koreji, Vijetnamu, Iraku, Jugoslaviji i drugim zemljama, izjavio je zamenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
„Trebalo bi da usvoje istu preporuku o plaćanju potpune odštete koju su SAD nanijele Koreji, Vijetnamu, Iraku, Jugoslaviji i mnogim drugim zemljama koje su stradale od Amerikanaca i NATO-a“, napisao je Medvedev sinoć na svom Telegram kanalu, komentarišući glasanje UN o rezoluciji kojom se priznaje neophodnost uspostavljanja mehanizma kako bi Rusija platila ratnu odštetu Ukrajini.
Više o tome pročitajte OVDJE.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski poručio je svjetskim liderima okupljenim na samitu G20 u Indoneziji putem video veze da je sada vrijeme da se zaustavi ruski rat u njegovoj zemlji, prema njegovom predloženom mirovnom planu.
„Uvjeren sam da je sada vrijeme kada se razorni rat Rusije mora i može zaustaviti“, rekao je Zelenski.
„Postoji ukrajinska formula za mir. Mir za Ukrajinu, Evropu i svijet. I postoji niz rješenja koja se mogu primijeniti da zaista garantuju mir. Učešćem na samitu iznio sam predloge za takve odluke – konkretne i iskrene. Ukrajina nudi vodećim zemljama svijeta da sa nama budu kokreatori mira.
Dakle, uslovi Ukrajine za mir:
1. Nuklearna bezbjednost
2. Bezbjednost hrane
3. Energetska bezbjednost
4. Oslobađanje i povratak zatvorenika i deportovanih
5. Implementacija Povelje UN i obnova teritorijalnog integriteta Ukrajine i svjetskog poretka
6. Povlačenje ruskih trupa i prekid borbi“, objavio je Zelenski na Fejsbuku poslije govora.
Komandant ukrajinskih snaga general Valerij Zalužni kaže da je ponovio svom američkom kolegi generalu Marku Miliju da je cilj Ukrajine da oslobodi cijelu zemlju od ruske okupacije.
Zalužni kaže da "ukrajinska vojska neće prihvatiti nikakve pregovore, sporazume ili kompromisne odluke. Postoji samo jedan uslov za pregovore - Rusija mora da napusti sve okupirane teritorije". On je dodao da je situacija na frontu stabilna i kontrolisana.
„Pažljivo pratimo dejstva neprijatelja na granici sa Republikom Bjelorusijom i gradimo pouzdan štit za zaštitu Ukrajine sa sjevera“, rekao je on na svom Telegram kanalu.
„Odbrambene snage, uprkos žestokom otporu okupacionih trupa, nastavljaju ofanzivna dejstva na području Harkova", kazao je on.
Zalužni je rekao da su ruske snage aktivno napale duž nekoliko frontova u regionu Donjecka, ali da su bile neuspješne.
Tokom noćnog obraćanja, predsjednik Vladimir Zelenski je rekao da su prema zvaničnim podacima ruske snage deportovale skoro 11.000 ukrajinske djece u Rusiju.
Zelenski je takođe rekao da spisak djece uključuje one za koje ukrajinska vlada zna, ali da je ta cifra zapravo veća.
„Da bismo vratili sve deportovane, biće nam potrebna moć cijelog svijeta“, rekao je on.
Ruske snage se pregrupišu i nastavljaju sa postavljanjem odbrambenih linija na istočnoj obali rijeke Dnjepar na jugu Ukrajine nakon povlačenja sa zapadne obale 11. novembra, saopštila je Južna operativna komanda.
O dešavanjima dan ranije čitajte OVDJE.
