Podrška Ukrajini, kao i jačanje odbrambene sposobnosti EU, bili su među ključnim temama sastanka ministara odbrane zemalja članica Evropske unije u Kopenhagenu, na kojem je učestvovala i zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska.
Danski ministar odbrane, Troels Lund Poulsen, istakao je važnost jedinstvene evropske podrške Ukrajini, naglasivši da Kopenhagen daje primjer pružanjem velikih donacija, dodajući da bilo kakva oklijevanja ili nesigurnost mogu dati Rusiji prednost, navodi se u saopštenju danskog Ministarstva odbrane.
Opširnije čitajte OVDJE.
Ukrajinske snage izvele su domišljatu operaciju u kojoj su uništile dva ključna mosta na ruskoj teritoriji, koristeći jeftine dronove kako bi aktivirale eksploziv koji su tamo prethodno postavile upravo ruske snage. Mostovi u blizini granice s Harkivskom regijom služili su za snabdijevanje ruskih trupa, a Rusi su ih minirali kao mjeru opreza u slučaju iznenadnog ukrajinskog prodora, piše CNN.
Uništavanje ključne infrastrukture na vlastitoj teritoriji kako bi se usporio neprijatelj uobičajena je vojna taktika.
Sama Ukrajina je to učinila i na početku invazije u februaru 2022., kada je rušenjem mostova prema Kijevu usporila ruski prodor i obranila glavni grad.
No, ovaj put Ukrajinci su rusku mjeru opreza okrenuli protiv njih.
Francuski predsjednik Emanuel Makron, koji je nazvao svog ruskog kolegu Vladimira Putina "čudovištem i predatorom", danas je odbacio da ga je vrijeđao, ali je osudio Putinovo skretanje ka autokratiji i "revizionistički imperijalizam" Kremlja.
"Kada kažemo da je čudovište na kapijama Evrope, vjerujem da to opisuje ono što Gruzijci, Ukrajinci i mnoge druge nacije veoma duboko osjećaju, odnosno mislimo na čovjeka koji je odlučio da se kreće ka autoritarnom, autokratskom skretanju i da teži revizionističkom imperijalizmu", rekao je Makron u Tulonu tokom zajedničke konferencije za novinare sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.
Opširnije čitajte OVDJE.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ne isključuje mogućnost sastanka sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
On je, govoreći o mogućnosti sastanka Putina i Zelenskog, naveo da ruski predsjednik ne isključuje mogućnost održavanja takvog sastanka, ali da smatra da svaki sastanak na najvišem nivou treba da bude dobro pripremljen kako bi mogao da se finalizuje posao koji prvo mora da se obavi na ekspertskom nivou.
"Za sada ne možemo da kažemo da je ekspertski rad u punom jeku. Nažalost, nije", kazao je Peskov za Ria Novosti.
Peskov je, kako prenosi Tanjug, napomenuo da Rusija ostaje zainteresovana i spremna za takve pregovore.
"Svi stavovi Rusije o sporazumu su saopšteni Kijevu, a odredbe su predate ukrajinskoj strani u pisanoj formi", istakao je Peskov.
Dan je žalosti u Kijevu u znak sjećanja na žrtve poginule u jčerašnjem masovnom ruskom napadu.
Zastave na svim opštinskim zgradama u gradu spuštene na pola koplja, a zabranjeni su svi zabavni događaji u Kijevu.
Broj žrtava masovnog ruskog napada u prijestonici porastao je na 23, uključujući četvoro djece.
Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da se predloženi bilateralni sastanak između predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina neće održati.
"Danas se moramo ponovo pozabaviti ovim pitanjem, s obzirom na činjenicu da očigledno neće biti sastanka između predsjednika Zelenskog i predsjednika Putina", rekao je Merc zajedno s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom dok su se dvojica lidera sastajala kako bi razgovarali o mirovnim naporima za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine.
Izjave njemačkog lidera dolaze nakon masovnog ruskog napada raketama i dronovima na Kijev, u kojem je poginulo najmanje 23 ljudi, uključujući četvero djece, a još 63 je ranjeno.
Američki predsjednik Donald Tramp ranije je predložio da se Zelenski i Putin sastanu direktno na bilateralnom samitu. Američki lider bi se potom pridružio dvojici na trilateralnom sastanku ako razgovori budu dobro prošli.
Ruski napad raketama i dronom na Kijev tokom noći 28. augusta, u kojem je poginulo 23 ljudi, potkopava mirovne napore koje predvode američki predsjednik Donald Tramp i ukrajinski saveznici, rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
„To je udar na Ukrajinu. To je udar na Evropu. I to je ujedno i udar Rusije na predsjednika Trampa i na druge globalne aktere“, rekao je Zelenski u objavi na Telegramu.
Najmanje 23 osobe su ubijene u napadu na glavni grad Ukrajine, uključujući četvero djece, saopštile su vlasti. Troje od njih imalo je 2, 14 i 17 godina. Šezdeset tri osobe, uključujući 11 djece, su povrijeđene. Među njima je 30 hospitalizovano, izvijestio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.
„Ovaj udar jasno pokazuje da se ciljevi Rusije nisu promijenili. Žele rat - i ne napadaju samo naše ljude, ne samo naše gradove i zajednice. Rusija sada napada sve u svijetu koji traže mir“, rekao je Zelenski.
Zelenski je osudio ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog napada na Kijev. Pozvao je na uvođenje dodatnih sankcija Moskvi i na uvođenje tarifa ruskim trgovinskim partnerima.
Tramp je ranije prijetio da će uvesti sekundarne sankcije u obliku tarifa protiv ruskih trgovinskih partnera ako Moskva ne bude radila na mirovnom sporazumu kojim bi se okončao rat protiv Ukrajine.
"U Vašingtonu smo čuli da je Putin navodno spreman okončati rat - sastati se na nivou lidera i riješiti ključna pitanja. Ali on bira balističke rakete umjesto bilo kakvih stvarnih koraka ka miru. On ubija djecu kako ne bi razgovarao o tome kada i kako će doći do mira. Problem je što se ne boji udariti čak ni na lidere kojima daje obećanja. Potreban je jasan odgovor svijeta na ovo zlo. Nema rokova koje Putin ne bi prekršio. Nema diplomatskih prilika koje ne bi bile uništene zbog Rusije. Potrebni su snažni koraci ", rekao je Zelenski.
Podsjećamo, Tramp je prethodno dao rok do 8. augusta Rusiji da postigne mirovni sporazum s Ukrajinom ili se suoči s dodatnim sankcijama. Čak i kada je Rusija odbila prekinuti neprijateljstva do tog roka, Bijela kuća nije nametnula nikakve dodatne mjere.
