Čelnici osam nordijskih i baltičkih zemalja danas su s regionalnog skupa u Talinu poslali poruku o podršci putu Ukrajine prema NATO-u i pristupanju Kijeva Evropskoj uniji (EU) u najkraćem mogućem roku.
Čelnici Švedske, Norveške, Finske, Danske, Islanda, Litvanije, Letonije i Estonije okupili su se u Talinu uz prisustvo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
"Ukrajina je strateški sigurnosni partner NATO-a koji direktno doprinosi evroatlantskoj sigurnosti zahvaljujući svom iskustvu s fronta, tehnološkim inovacijama i industrijskim kapacitetima", navodi se u zajedničkoj izjavi osmorice čelnika.
Oni su naglasili svoju podršku Ukrajini „na njenom nepovratnom putu prema potpunoj evroatlantskoj integraciji, što uključuje i članstvo u NATO-u”, prenosi Hina.
Čelnici su pozdravili očekivano učestvovanje Ukrajine na predstojećem NATO samitu koji će biti održan 7. i 8. jula u Ankari.
Novi letonski premijer Andris Kulbergs je na marginama skupa sa Zelenskijem potpisao sporazum o odbrambenoj saradnji koji njegovoj zemlji otvara pristup ukrajinskim iskustvima u zaštiti vazdušnog prostora od dronova.
Letonija i druge dvije baltičke zemlje, bivše sovjetske republike, sedmicama bilježe sve veći broj upada i padova bespilotnih letjelica na svoje teritorije.
Ukrajina je u boljoj poziciji na bojnom polju nego ranije, ali situacija ostaje veoma teška, izjavio je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Zelenski je, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa liderima nordijskih i baltičkih zemalja u Talinu, rekao da su za jačanje pozicije Ukrajine potrebni pritisci na Rusiju, i na njenog predsjednika Vladimira Putina, prenosi Ukrinform.
“Potrebne su nam sankcije i veći pritisak na Putina. Svaki novi paket sankcija od Evropske unije, Evrope, Britanije, Kanade, Norveške, različitih zemalja, svi ovi koraci pritiska su veoma važni. Drugo, moramo pokazati snažnu poziciju Ukrajine. To zavisi, posebno, od situacije na bojnom polju. Zahvaljujući našim vojnicima, sada smo u dobroj poziciji. Veoma je, veoma teško, ali bolje. Mnogo bolje nego što je bilo”, rekao je Zelenski.
Zelenski je dodao da je Ukrajina pokazala saveznicima “ko je spreman za mir a ko nije”, time što je on u pismu pozvao Putina na neposredan sastanak, što je ruski lider odbio.
Nova bugarska vlada, predvođena premijerom Rumenom Radevom, ne planira da nastavi slanje vojne pomoći Ukrajini, objavio je bugarski ministar odbrane Dimitar Stojanov.
„Vrijeme je da sjednemo za pregovarački sto. Vrijeme je da tražimo pravedan mir koji će odrediti obje strane“, rekao je Stojanov na konferenciji za medije.
Opširnije o tome možete čitati u posebnoj vijesti.
Ukrajinske snage su tokom maja povratile gotovo 100 kvadratnih kilometara teritorije više nego što su izgubile duž linije fronta, čime su ukupni dobici od početka 2026. godine premašili 600 kvadratnih kilometara, saopštio je 8. juna vrhovni komandant Oleksandr Sirski.
On nije precizirao koliko je teritorije oslobođeno od ruske okupacije tokom maja.
Ranije je, u analizi objavljenoj 1. juna, ukrajinska monitoring grupa DeepState navela da je Ukrajina tokom maja osvojila više teritorije nego što je Rusija okupirala, što predstavlja prvi mjesečni neto pad ruskog napredovanja od 2023. godine.
Situacija duž linije fronta ostaje složena i promjenljiva, dok ruske snage nastavljaju pokušaje napredovanja u istočnoj i južnoj Ukrajini usred značajnog porasta borbenih aktivnosti, napisao je Sirski na Facebooku.
Prema njegovim riječima, najžešće borbe vode se u sektoru Pokrovsk u Donjeckoj oblasti, sektoru Oleksandrivka, koji se nalazi na spoju Donjecke, Zaporoške i Dnjepropetrovske oblasti, kao i u sektoru Huljajpole u Zaporoškoj oblasti.
Ukrajinske snage zadržavaju inicijativu na „određenim područjima“ fronta, iako Sirski nije precizirao njihove lokacije.
Tokom proteklog mjeseca, ukrajinske snage pogodile su više od 88.000 ruskih vojnih ciljeva te ubile ili ranile više od 30.500 ruskih vojnika. Ukrajinske operacije dubokih udara takođe su gađale 111 objekata ruske vojno-industrijske, energetske i naftne infrastrukture, pri čemu je, prema procjenama Sirskog, pričinjena šteta od oko milijardu američkih dolara.
U maju je Ukrajinska mornarica sprovela oko 1.500 operacija radi obezbjeđivanja civilne plovidbe u zoni borbenih dejstava, omogućivši da 633 broda stignu do luka u Odesi i duž rijeke Dunav, dodao je Sirski.
