Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko nakon današnjeg sastanka s ruskim kolegom Vladimirom Putinom rekao je da će ruski čelnik objaviti "vrlo dobar predlog" za okončanje rata u Ukrajini, za koji je kazao da ga uvelike podržavaju Sjedinjene Američke Države.
Lukašenko, koji je više od pet sati proveo na sastanku s Putinom u Moskvi, nije otkrio što prijedlog uključuje, ali je dodao da je predstavljen američkom predsjedniku Donaldu Trampu koji se sastao s Putinom prošlog mjeseca na Aljasci.
"Predsjednik Putin i ja razgovarali smo o njemu, ali neću o tome govoriti. Sam predsjednik će reći", kazao je Lukašenko, blizak Putinov saveznik.
Tvrdi da je "riječje o dobrom predlogu za Ukrajinu"
"Ako Ukrajinci ne prihvate te predloge, biće kao što je bilo na početku posebne vojne operacije", dodao je, koristeći izraz kojim Moskva opisuje svoju invaziju na Ukrajinu.
"Biće još gore, izgubiće Ukrajinu", dodao je Lukašenko.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je danas da ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski “počinje da ludi”, komentarišući izjavu da je bilo kršenja vazdušnog prostora Ukrajine izviđačkim dronovima, za koje je naveo da su vjerovatno bili mađarski.
“Predsjednik Vladimir Zelenski ‘počinje da ludi’ zbog antimađarskog stava. Sada vidi čudovišta”, napisao je Sijarto u objavi na Fejsbuku, prenosi Rojters.
Sijarto je rekao i da Ukrajina vodi antimađarsku politiku deset godina i da je, kao dio toga, sada zabranila trojici mađarskih vojnih lidera ulazak na svoju teritoriju, navodi agencija MTI.
Naveo je da se “prava mađarske zajednice u Zakarpatju oduzimaju, mađarski narod se prebija do smrti u kontekstu nasilne regrutacije, napada se naftovod neophodan za bezbjedno snabdijevanje energijom Mađarske, a sada se zabranjuje ulazak i mađarskim vojnim liderima”.
“A to su ljudi koji očekuju da podržimo njihov pristup Evropskoj uniji… Oni ne mogu biti ozbiljni”, dodao je Sijarto.
Izviđački dronovi koji su narušili vazdušni prostor Ukrajine došli su iz pravca Mađarske, saopštio je predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski nakon sjednice vlade, prenosi Politiko.
On je naveo da je načelnik Generalštaba izvijestio o incidentu u blizini granice, ističući da su ukrajinske snage registrovale izviđačke dronove slične mađarskim.
„Preliminarni nalazi ukazuju da su možda izviđali industrijski potencijal uz ukrajinsku granicu. Dao sam nalog da se provjere sve dostupne informacije i da se o svakom zabilježenom incidentu napravi hitan izvještaj“, rekao je Zelenski.
Na ove optužbe reagovao je šef mađarske diplomatije Peter Sijarto, koji je na mreži Iks poručio da Zelenski „gubi razum u svojoj anti-mađarskoj histeriji i vidi stvari koje ne postoje“.
Politiko podsjeća da su odnosi Ukrajine i Mađarske pogoršani – Budimpešta blokira pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji, dok je Kijev prošlog mjeseca počeo sa napadima na gasovod „Družba“, preko kojeg Mađarska dobija ruski gas.
Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, izjavila je da ona i predsjednik Rusije Vladimir Putin na sasvim različit način gledaju na neke od ključnih svjetskih događaja.
“Mi smo na različitim stranama barikada”, rekla je Merkel.
U intervjuu za Špigl, Merkel je navela da je njen odnos sa Putinom oduvijek bio težak, te da je razlika u njihovim stavovima postala očigledna već na samom početku. Podsjetila je da je šef Kremlja uvijek gledao na kraj Hladnog rata i raspad SSSR sasvim drugačije, nego ona.
Kako je ispričala, Putin joj je već na jednom od prvih sastanaka rekao da je najveća katastrofa 20. vijeka raspad SSSR.
“To što ti nazivaš najvećom katastrofom za mene je najveća sreća u životu”, odgovorila mu je ona.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je od Donalda Trampa isporuku projektila Tomahawk na sastanku održanom iza zatvorenih vrata, piše The Telegraph.
Zelenski je američkom predsjedniku pojasnio kako bi taj visokotehnološki oružani sistem mogao prisiliti ruskog predsjednika Vladimira Putina na mirovne pregovore. Više izvora potvrdilo je da je zahtjev iznesen tokom, kako se navodi, izuzetno pozitivnog sastanka dvojice čelnika održanog na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
U intervjuu nakon sastanka, Zelenski je izjavio kako je Tramp bio sklon njegovom apelu za krstareće projektile dugog dometa, koji bi Moskvu stavili unutar dometa ukrajinskih napada. Istovremeno, diplomatski izvori navode da je američki državni sekretar Marko Rubio poručio evropskim kolegama da Trampovu promjenu tona prema Ukrajini treba posmatrati "što je moguće pozitivnije". Rubio je također prenio da je američki predsjednik "stvarno ljut" na Putina jer ignoriše njegove pokušaje da okonča rat koji traje već tri i po godine.
Ipak, još uvijek je neizvjesno hoće li pokušaji Zelenskog da osigura projektile Tomahawk biti uspješni. S dometom do 2400 kilometara i bojevom glavom od 450 kilograma, ovaj krstareći projektil daleko je djelotvorniji od bilo kojeg sličnog oružja dugog dometa koje su zapadni saveznici dosad donirali Kijevu. Bivši američki predsjednik Džozef Bajden odbio je sličan zahtjev, koji je bio dio "Plana pobjede" u 10 tačaka koji je Zelenski predstavio na kraju Bajdenovog mandata. Tada se smatralo da je isporuka takvih projektila prerizična jer bi mogli gađati ciljeve u Moskvi i potencijalno eskalirati sukob. No, kao znak rastućeg optimizma, Zelenski je za novinsku agenciju Axios otkrio da mu je Trump tokom sastanka rekao: "radićemo na tome".
Vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga Oleksandr Sirski potvrdio je na današnjoj konferenciji za novinare da su, nakon više nedjelja teških borbi, ukrajinske snage uspjele opkoliti ruske jedinice koje su napredovale kod Pokrovska.
On je dodao i da je u toku njihovo uništavanje.
Sirski je istakao kako izvorni proljetni i ljetni ciljevi Moskve, koji su uključivali stvaranje tampon zona u Harkovskoj i Sumskoj oblasti, zauzimanje pokrovske aglomeracije te napredovanje prema granicama Donjecka i u Zaporiškoj, Dnjepropetrovskoj i Hersonskoj oblasti nijesu ostvareni.
Ukrajinski dronovi su pogodili naftnu rafineriju Afipski na jugozapadu Rusije tokom noći 26. septembra, saopštile su ruske vlasti.
Regionalni operativni štab Krasnodarskog kraja izvijestio je da su ostaci ukrajinskih dronova pali na jednu od jedinica rafinerije usred šireg napada dronova na regiju. Ruski zvaničnici tvrde da su posade ugasile požar površine 30 kvadratnih metara.
U napadu nije bilo žrtava niti štete na infrastrukturi, tvrde zvaničnici. Ukrajinska vojska još nije komentarisala prijavljeni napad.
Kijev nastavlja sa kampanjom protiv ruske naftne i gasne infrastrukture, ključnog izvora prihoda Moskve koji pomaže u podsticanju njene sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.
Rafinerija, koja se nalazi otprilike 200 kilometara od linije fronta, služi kao strateško logističko središte za dizel gorivo i kerozin za avione koje koriste ruske trupe.
Rafinerija je takođe ključna za ekonomsku moć Rusije, prerađujući 6,25 miliona tona nafte godišnje, ili 2,1% ukupne ruske proizvodnje nafte.
Rafinerija je više puta bila meta napada od početka potpune ruske invazije u februaru 2022.
Generalni štab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je 7. avgusta da je uspješan napad na rafineriju nafte Afipski oštetio tehničku jedinicu rafinerije.
Prema Financial Timesu, 16 od 38 ruskih rafinerija nafte pogođeno je ukrajinskim dronovima od avgusta 2025. Prekidi su ograničili ruske kapacitete rafiniranja za preko milion barela dnevno, saopštila je istraživačka grupa Energy Aspects za FT, smanjujući izvoz ispod predratnog nivoa.
Ukrajina rutinski izvodi duboke napade na vojne i industrijske objekte u Rusiji, prvenstveno se oslanjajući na dronove domaće proizvodnje.
