Ukrajinske vlasti optužile su danas Rusiju da šalje ukrajinsku djecu koju je Moskva "otela" sa teritorija koje je okupirala ruska vojska u kampove za "prevaspitavanje" u Sjevernoj Koreji.
Ukrajinski ombudsman za ljudska prava Dmitro Lubinec naveo je nove "izvještaje" o postojanju kampova u Sjevernoj Koreji gdje su, prema njegovim riječima, ukrajinska djeca podvrgnuta prisilnoj "rusifikaciji" i "militarizaciji", prenio je francuski list 20 Minuta.
"Svako dijete mora biti pronađeno, zaštićeno i vraćeno kući. Ukrajinska djeca ne mogu biti korišćena kao oružje u rukama agresora ", rekao je Lubinec.
Ukrajina optužuje Rusiju da je otela najmanje 20.000 ukrajinske djece od početka rata u februaru 2022. godine i tvrdi da je pronađeno samo 1.850 njih.
Diktirani mir za Ukrajinu bio bi katastrofalan ne samo za Kijev, već bi ugrozio i bezbjednost Evrope, izjavio je danas njemački ministar odbrane Boris Pistorijus.
''Diktirani mir u Ukrajini bio bi katastrofalan za Evropu jer bi Ukrajina, ili vojno poražena ili poražena za pregovaračkim stolom, bila destavilizovana na domaćem nivou kroz ruski uticaj i tako dovela bezbjednost Evrope u opasnost'', rekao je Pistorijus.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da će Rusija preuzeti punu kontrolu nad ukrajinskim Donbasom silom, ukoliko se ukrajinske snage ne povuku, što je Kijev ranije potpuno odbacio.
"Ili ćemo tu teritoriju osloboditi oružanom silom, ili će se ukrajinske trupe povući", rekao je Putin za India Today uoči posjete Nju Delhiju.
Najmanje šest osoba povrijeđeno je u ruskom napadu na Odesu, saopštio je načelnik istoimene oblasti Oleg Kiper.
Prema njegovim riječima, oštećena je energetska i civilna infrastruktura.
Hersonska reginalna vojna uprava, takođe, saopštila je da su još tri osobe ranjene usljed ruskih napada na Herson.
Izvori iz ukrajinske Vojne obavještajne službe (HUR) potvrdili su za Kyiv Post je odjeknula još jedna eksplozija na ruskom naftovoduda su u ponedeljak napali ruski naftovod Družba. Napad se, prema navodima, dogodio u blizini mjesta Kazinski Viselki na dionici naftovoda Taganrog-Lipeck, a izazvan je daljinski aktiviranom eksplozivnom napravom, piše Kyiv Post.
Zvaničnik HUR-a upoznat s operacijom pojasnio je kako je naprava bila opremljena i zapaljivim smjesama kako bi se pojačao požar. Nedugo nakon snažne eksplozije, lokalno stanovništvo prijavilo je bljeskove svjetlosti, a snimci i poruke su se u roku od nekoliko minuta pojavile na regionalnim društvenim mrežama.
Naftovod Družba, jedan od najvećih na svijetu, ključan je za transport ruske sirove nafte u nekoliko zemalja Europske unije. Uprkos sankcijama, dijelovi naftovoda i dalje su u funkciji, omogućujući Moskvi da ostvaruje milijarde prihoda kojima pomaže svoju vojnu kampanju u Ukrajini.
Ovo nije prvi napad na ovaj strateški važan naftovod. Ukrajina je 13. i 22. avgusta napala najveću rusku naftnu crpnu stanicu u sklopu sustava Družba, smještenu u gradu Uneča u Brjanskoj oblasti.
"Ruska naftna mreža, koja finansira državu agresora i njezin vojno-industrijski kompleks, nastaviće da gori dok neprijatelj ne prestane napadati Ukrajinu", izjavila je osoba upoznata s operacijom.
Opšta skupština Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciju kojom se od Rusije traži da obezbijedi hitan, bezbjedan i bezuslovan povratak sve ukrajinske djece koja su prisilno premještena ili deportovana tokom rata u Ukrajini, te se poziva Moskva da prekine sa tom praksom.
Rezoluciju je usvojila 91 država članica Opšte skupštine UN-a, uključujući Sjedinjene Države, uz 57 uzdržanih glasova, dok su Rusija i još 11 zemalja glasale protiv, javlja Reuters.
Sljedeće zemlje glasale su protiv: Bjelorusija, Burkina Faso, Burundi, Kuba, DR Kongo, Eritreja, Mali, Nikaragva, Niger, Rusija i Sudan.
Rusija je pozvala da se rezolucija, koju su sastavile Ukrajina, Kanada i Evropska unija, ne usvoji.
„Svaki glas za rezoluciju je podrška lažima, ratu i sukobima. Svaki glas protiv je glas za mir”, poručila je zamjenica ruskog ambasadora pri UN-u Marija Zabolockaja Opštoj skupštini uoči glasanja.
Međunarodni krivični sud (ICC) izdao je nalog za hapšenje Putina u martu 2023, optužujući ga za ratni zločin ilegalne deportacije stotina djece iz Ukrajine — potez koji je Rusija odbacila kao „skandalozan i neprihvatljiv”.
Ukrajina optužuje Rusiju za otmicu desetina hiljada djece i njihovo prebacivanje u Rusiju ili na teritoriju koju je Rusija okupirala, bez pristanka njihovih porodica ili staratelja. Moskva je ranije izjavila da ruska vojska „štiti ranjivu djecu od ratnih zona”.
Američki izaslanik Stiv Vitkof danas će se u Majamiju sastati s čelnikom ukrajinskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost, Rustemom Umerovom, potvrdila je Bijela kuća.
Sastanak dolazi nakon što je Vitkof u utorak u Moskvi gotovo pet sati razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom – riječ je o pregovorima za koje je Kremlj poručio da nisu donijeli “nikakav kompromis” oko okončanja rata u Ukrajini.
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da su razgovori – na kojima je učestvovao i njegov zet Džered Kušner – bili “razumno dobri”, ali i dodao da je prerano govoriti o ishodu jer “za tango ipak treba dvoje”.
Kijev i evropski partneri smatraju da bi, čak i u slučaju sklapanja mirovnog sporazuma, najbolji način odvraćanja Rusije od buduće agresije bilo primanje Ukrajine u NATO.
