Svega dan nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio sporazum o kontroli rijetkih minerala sa Sjedinjenim Državama, dvije strane postigle su dogovor o ovom pitanju, javlja Fajnenšel tajms, prenosi RTS.
Ovaj sporazum, nakon što bude potpisan, mogao bi otključati novo dugoročno partnerstvo između Kijeva i Bijele kuće nakon napete situacije koja je dominirala proteklih dana.
Izvor je rekao kako postoji plan da dokument bude potpisan "vrlo brzo" i to moguće "tokom sastanka ukrajinskog i američkog predsjednika".
Kako javlja Rojters citirajući dva izvora, Volodimir Zelenski planira otputovati u Vašington u petak kako bi se sastao s Donaldom Trampom.
Konačna verzija sporazuma od 24. februara, uključuje odredbu prema kojoj će Ukrajina polovinu profita od rijetkih minerala uplaćivati u poseban fond, koji će kontrolisati Amerikanci.
Ovaj fond, koji je osmislio predsjednik Donald Tramp kao tapiju na oko 500 milijardi dolara vrijednih rijetkih zemnih metala, kojom bi se finansirala buduća, ali isplatila prethodna američka vojna pomoć.
Iz dogovora su izuzete prirodne rezerve koje Ukrajinci već koriste, odnosno u fond neće ulaziti prihodi Naftogaza i Ukrnafta, najvećih proizvođača gasa i nafte u toj državi.
Iako su Ukrajinci, od početka pregovora, insistirali na bezbjednosnim garancijama u zamjenu za rijetke minerale, odredbe o tom pitanju izuzete su iz ovog sporazuma. Nejasno je koliku će tačno kontrolu Amerikanci imati nad ovim fondom.
„Sporazum o mineralima je samo dio šire slike i to nam je u više navrata potvrdila administracija u Vašingtonu“, rekla je Fajnenšel tajmsu Olha Stefanišina, ministarka pravde koja je u ime Kijeva vodila pregovore.
Napredak u pregovorima rezultat je promjene stava Vašingtona, koji je do prije 24 časa insistirao na formulaciji prema kojoj Ukrajina prodajom rijetkih minerala Sjedinjenim Državama puni fond do trenutka kada njegova vrijednost ne dostigne 500 milijardi dolara.
Do te sume, fond bi kontrolisali Amerikanci, dok bi u sljedećoj fazi bio postignut dogovor o daljem upravljanju.
Ukrajinski parlament usvojio je rezoluciju kojom je potvrđen legitimitet Volodimira Zelenskog na funkciji predsjednika, istovremeno odbacivši mogućnost održavanja izbora dok se rat ne završi, čime je odbio izjave predsjednika SAD i Rusije, Donalda Trampa i Vladimira Putina, koji su sugerisali da je njegov vlast nelegitimna jer u Ukrajini nisu održani izbori.
Ukrajinska Rada usvojila je rezoluciju iz drugog pokušaja, nakon što nije bilo dovoljno glasova podrške za njeno usvajanje.
Rusija tvrdi da je postigla dogovor s Ukrajinom i Crvenim krstom o evakuaciji stanovnika iz regije Kursk na zapadu Rusije, čije je dijelove zauzela Ukrajina.
Ljudi koji se trenutno nalaze u ukrajinskoj regiji Sumi, nakon što su pobjegli od sukoba u Kursku, mogli bi biti prebačeni preko susjedne Bjelorusije, a zatim u Rusiju. Crveni krst je potvrdio samo da pruža podršku evakuisanima civilima u regiji Sumi, ali nije potvrdio postojanje ikakvog sporazuma.
Na redovnoj konferenciji za medije PR Kremlja Dmitrij Peskov osporio je tvrdnje Donalda Trampa da bi Rusija prihvatila evropske mirovne snage u Ukrajini.
Peskov je novinarima poručio kako Kremlj nema ništa novo da doda stavu ruskog ministarstva vanjskih poslova o neprihvatljivosti NATO-ovih mirovnih snaga u Ukrajini.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izbjegava mirovne pregovore.
“Činjenica je da Zelenski izbjegava pregovore o mirnom rješenju konflikta i postavlja se pitanje zašto – jer bi ako bi pregovori počeli, prije ili kasnije, to bi dovelo do ukidanja ratnog stanja. Čim bi se to dogodilo, morao bi odmah da ide na izbore”, ukazao je Putin.
Prema njegovim riječima, tada više ne bi bilo razloga da se izbori u Ukrajini ne održe.
“Sada u Ukrajini nema izbora upravo zbog toga što se ne održavaju pod izgovorom ratnog stanja”, istakao je ruski predsjednik.
Najmnje jedna osoba je povrijeđena u ruskom napadu na oblast Kijeva, saopštio je načelnik regiona Nikola Kalašnji.
Sirene za vazdušnu opasnost oglašavaju se širom zemlje, dok je Poljska podigla avione zbog ruskih napada, javlja Rojters.
Dvije osobe su poginule, a šest je povrijeđeno u ruskim vazdušnim napadima na Sumsku oblast.
Lokalne vlasti zabilježile su najmanje 169 eksplozija, a žrtve su prijavljene u gradovima Velika Pisarivka, Miropilu i regionalnom glavnom gradu Sumi.
U napadu na Miropil oštećeno je šest kuća.
U Sumiju su u ruskim napadima oštećene najmanje dvije stambene zgrade i dva automobila.
Sumska oblast graniči sa ruskom Kurskom oblasti u koju su ukrajinske trupe upale u avgustu 2024. godine.
