U gotovo cijeloj Ukrajini nema struje zbog velikih oštećenja prouzrokovanih ruskim napadima.
„Zbog kompleksne situacije u energetskom sistemu Ukrajine hitno je isključena struja u svim regionima – sem u Donjecku, na istoku“, navodi se u saopštenju kompanije Ukrenergo objavljenom na Telegramu. Operateri su pozvali građane da racionalno troše električnu energiju ukoliko je još imaju.
U toku su radovi na otklanjanju štete i ponovnom uspostavljanju snabdijevanja električnom energijom u svim oblastima pogođenim bombardovanjem.
Podsjetimo, sinoć su prekidi u napajanju već bili uvedeni u osam od ukupno 24 ukrajinske oblasti.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da je isporuka raketa dugog dometa Ukrajini bilateralno pitanje pojedinačnih država članica Alijanse.
Rute dodaje da očekuje nova značajna saopštenja evropskih zemalja u vezi s inicijativom PURL u okviru koje, SAD obezbjeđuju oružje Ukrajini, dok zapadni saveznici pokrivaju troškove.
“Odmah po pokretanju programa vidjeli smo da su se uključile Njemačka, Holandija, Kanada, Švedska, Danska i Norveška. Mogu da vam obećam, možda ću moći i više da kažem tokom današnje konferencije za medije, da će se danas pridružiti još zemalja. Zaista sam optimista”, poručio je Rute.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Evropljani svakodnevno provociraju Kijev da nastavi rat, i da Rusija u ovim okolnostima trenutno ne vidi alternativu pauzi u pregovorima o primirju.
Peskov je na konferenciji za novinare kazao da je ruski predsjednik Vladimir Putin više puta izjavljivao da je otvoren za korišćenje diplomatskih sredstava za rješavanje ukrajinskog sukoba, i da eskalacija situacije oko Ukrajne u političkoj i diplomatskoj areni nije krivica Rusije, prenosi RIA novosti.
“Predsjednik Putin je više puta rekao da je otvoren za prebacivanje cijelog procesa u politički i diplomatski kanal. To je problem u ovom trenutku. Za taj problem nismo mi krivi”, rekao je Peskov.
Navodi da je Rusija zahvalna Sjedinjenim Američkim Državama na izraženoj spremnosti da dalje olakšaju mirno rješenje sa Ukrajinom.
“Naravno, zahvalni smo SAD na njenoj ponovljenoj, na različitim nivoima, izjavi o spremnosti da dalje olakša mirno rješenje”, istakao je Peskov.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je 14. oktobra da ruski predsjednik Vladimir Putin treba "učiniti nešto u vezi s ratom" u Ukrajini, nazivajući ga skupim neuspjehom za Moskvu.
Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare s argentinskim predsjednikom Havijerom Mileijem, Tramp je rekao da je Putin "trebao dobiti taj rat za jednu sedmicu" i napomenuo da invazija velikih razmjera sada ulazi u svoju četvrtu godinu. Nazvao je rat "strašnim", tvrdio je da je Rusija "izgubila milion i po vojnika" poginulih i ranjenih, te rekao da rat "čini da (Putin) izgleda vrlo loše".
Trampova tvrdnja o 1,5 miliona ruskih žrtava nije potkrijepljena nezavisnim procjenama. Procjene zapadnih obavještajnih službi sugerišu da bi ukupan broj poginulih i ranjenih ruskih vojnika mogao biti blizu ili nešto iznad jednog miliona. Zajednička istraga ruskog medija Mediazona i ruskog servisa BBC-a identifikovala je preko 135.000 ruskih vojnika poginulih do oktobra 2025. godine, što je takođe znatno manje od Trumpove brojke.
Tramp je takođea pohvalio ukrajinsku odbranu, napominjući da "ko bi pomislio da se Ukrajina mogla boriti protiv Rusije četiri godine"?
Rekao je da Putin "mora zaista riješiti ovaj rat", dodajući: "Znate da u Rusiji trenutno imaju duge redove čekanja na benzin... odjednom će mu se ekonomija urušiti i volio bih da mu dobro ide. Mislim, imao sam vrlo dobar odnos s Vladimirom Putinom, ali on jednostavno ne želi okončati taj rat".
Ove izjave dolaze nekoliko dana prije nego što bi se Tramp trebao sastati s predsjednikom Volodimirom Zelenskim 17. oktobra. Tramp je najavio sastanak rekavši da Zelenski "želi oružje, želio bi imati Tomahavke", signalizirajući da će vojna pomoć biti u fokusu razgovora.
Rakete Tomahavk postale su centralna tačka geopolitičkih debata, jer Tramp razmatra njihovo slanje u Ukrajinu kako bi izvršio pritisak na Rusiju na pregovore.
Ranije, 12. oktobra, američki predsjednik je izjavio da je spreman poslati rakete dugog dometa Tomahavk u Ukrajinu, ali da će prvo o tome razgovarati s Putinom: "Možda ću morati razgovarati s Rusijom, iskreno, o Tomahavcima", rekao je Tramp novinarima. "Žele li da im Tomahavci idu u njihovom smjeru? Ne mislim tako".
Na pitanje da li je mislio da će razgovarati s Putinom prije nego što isporuči rakete, Tramp je rekao da to zavisi od spremnosti Moskve da okonča rat. "Možda ću razgovarati s njim. Mogao bih reći, gle, ako se rat ne riješi, poslat ću im Tomahavke", rekao je, nazivajući oružje "vrlo ofanzivnim oružjem".
Tomahavk je krstareća raketa dugog dometa dizajnirana za precizne udare. Sa dometom od 1.600 do 2.500 kilometara, to bi omogućilo Kijevu da dosegne ciljeve čak do Sibira.
