Generalni sekretar NATO-a Mark Rute kaže da bi države poput Brazila, Kine i Indije mogle biti izuzetno jako pogođene sekundarnim sankcijama ukoliko nastave da posluju sa Rusijom, preneo je Rojters.
Rute je ovo izjavio tokom sastanka sa senatorima u Američkom kongresu, nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp najavio slanje novog oružja Ukrajini.
Tom prilikom, Tramp je rekao da će SAD uvesti Rusiji sankcije od 100 odsto ako se u roku od 50 dana ne postigne dogovor o primirju u ratu u Ukrajini, kao i da će te carine biti sekundarne, što podrazumjeva da bi se odnosile i na zemlje koje kupuju rusku naftu.
“Da sam Vladimir Putin, i da govorite o onome što planirate da uradite za 50 dana, kao i o ovoj najavi, preispitao bih da li treba da počnem da shvatam pregovore o Ukrajini ozbiljnije nego što to trenutno činim”, naveo je Rute nakon jučerašnjeg sastanka sa Trampom.
Šefica vanjske politike Evropske unije Kaja Kalas se obratila medijima nakon današnjeg sastanka Vijeća za vanjske poslove u Briselu, te je potvrdila da je Slovačka danas blokirala usvajanje 18. paketa sankcija Rusiji.
“Zaista mi je žao što danas nismo postigli dogovor. Moram reći da smo bili jako blizu da uvjerimo Slovačku. Komisija je isporučila sve što su tražili. Sada je lopta na strani Slovačke i ovaj dogovor moramo finalizirati. Već su prošla dva mjeseca”, navela je Kalas.
Kallas je istakla da su sankcije neophodne kako bi se Rusiji uskratio kapacitet za vođenje rata.
“Evropska unija će nastaviti podizati cijenu, kako bi zaustavljanje agresije postalo jedini put naprijed za Moskvu”, poručila je Kalas i dodala da pozdravlja Trampove najave od sinoć, ali da bi EU voljela vidjeti da Sjedinjene Američke Države “preuzmu dio tereta”.
“Amerika i Evropa rade zajedno, i ako radimo zajedno, to može izvršiti pritisak na Putina da ozbiljno pregovara. Jedini način da se Putina natjera da okonča ovaj rat je da mu se zada odlučujući udarac”, rekla je Kalas.
Dosadašnji ukrajinski premijer Denis Šmihalj podnio je Vrhovnoj radi ostavku na tu funkciju, prenosi Ukrinform.
Šmihalj je objavio fotografiju svog pisma o ostavci na Telegramu, a u poruci je je zahvalio braniocima Ukrajine na prvim linijama fronta koji brane zemlju.
Zahvalio se ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom na ukazanom povjerenju i pohvalio je cio svoj tim za, kako je ocijenio, “neumoran rad za dobrobit” Ukrajine.
Zelenski je juče predložio da prva potpredsjednica vlade i ministarka ekonomije Julija Sviridenko ubuduće preuzme funkciju, navodeći da bi Šmihalj bio koristan na mjestu ministra odbrane u rekonstruisanoj vladi.
Ukrajinska bezbjednosna služba (SBU) uhvatila je ruskog agenta na djelu dok je postavljao eksploziv u stambenoj zgradi u gradu Rivneu na zapadu zemlje, izvijestila je agencija.
Prema navodima SBU-a, ruske tajne službe vrbovale su 27-godišnjeg stanovnika Lavova, kojeg je privukla ponuda za "laku zaradu" objavljena na Telegramu. Njegov zadatak bio je da postavi improviziranu eksplozivnu napravu u unajmljenom stanu u središtu Rivnea. Cilj je bio daljinskom aktivacijom izazvati snažnu eksploziju, koja bi prouzročila civilne žrtve te proširila paniku širom regije, saopštili su iz SBU-a.
Osumnjičeni je uhapšen i trenutno se nalazi u pritvoru. Tereti se za više teških kaznenih djela prema Kaznenom zakonu Ukrajine, uključujući pomaganje u pripremi terorističkog čina te nezakonito rukovanje eksplozivom. U slučaju osuđujuće presude, prijeti mu kazna do 12 godina zatvora i oduzimanje imovine.
Iz SBU-a napominju kako ovo nije izolovan slučaj te da redovno sprječavaju djelovanje ruskih agenata i terorističke urote usmjerene protiv vojnih i civilnih ciljeva. Prema njihovim podacima, ruska Federalna sigurnosna služba (FSB) pri vrbovanju najčešće cilja nezaposlene osobe, ljude s kriminalnom prošlošću ili ovisnike.
Ruske snage protivvazdušne odbrane presrele su i uništile ukupno 55 ukrajinskih dronova tokom noći iznad više regiona u Rusiji, saopštilo je Ministarstvo odbrane te zemlje, prenose agencije.
"Od 20h 14. jula do 7h 15. jula po moskovskom vremenu, protivvazdušni sistemi otkrili su i neutralisali 55 bespilotnih letilica ukrajinske proizvodnje", navedeno je u saopštenju.
Prema detaljima iz izvještaja, 32 drona oborena su iznad Belgorodske oblasti, 12 iznad Voronješke, šest iznad Crnog mora, tri iznad Lipecke oblasti, dok je po jedna letjelica oborena iznad oblasti Rostova i Kurska.
