Članice Ujedinjenih nacija koje podržavaju Ukrajinu proslijedile su nacrt rezoluciju na usvajanje u 193-članoj Generalnoj skupštini Svjetske organizacije uoči prve godišnjice ruske invazije na njenog manjeg susjeda koja bi naglasila potrebu za mirom “koji bi osigurao ukrajinski suverenitet, nezavisnost, jedinstvo i teritorijalni integritet”.
Nacrt, u čiji je uvid došao Associated Press, naslovljen je kao Principi na kojima se temelji sveobuhvatan, pravedni i trajni mir u Ukrajini.
Predložena rezolucija je šira i manje detaljna od mirovnog plana od deset tačaka koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio na novembarskom samitu Grupe 20 velikih ekonomija.
To je bila namjerna odluka Ukrajine i njenih pristalica da pokušaju pridobiti maksimalnu podršku kada se o tome glasa, izjavile s diplomate UN-a, govoreći pod uslovom anonimnosti jer su razgovori bili privatni.
Portparolka Generalne skupštine Paulina Kubiak rekla je da će ponovo aktivirana hitna sjednica Generalne skupštine o Ukrajini početi popodne 22. februara. Očekuje se da će se desetine govora nastaviti do kraja 23. februara, a glasanje se očekuje kasno tog dana.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da Ukrajina želi postati članica Evropske unije za dvije godine, a članica NATO-a nakon pobjede nad Rusijom.
On je to izjavio nakon susreta sa menadžmentom investicione kompanije “J.P. Morgan”, dodajući da su Ukrajini potrebne bezbjedonosne garancije, prenio je Kijev Independent.
Ukrajinske jedinice ponovno su zauzele prethodno izgubljene položaje i zauzele uporišta “u nekim područjima” duž borbene linije, izjavio je glavni komandant ukrajinskih oružanih snaga Valerij Zalužni.
Nije precizirao područja.
“Najžešće borbe trenutno se vode na području Vuhledara i Marinke, gradova koji se nalaze oko 150 kilometara jugozapadno od Bahmuta, gdje Rusija izvodi i do 50 napada dnevno”, kazao je on.
Njemačka šefica diplomatije Analena Berbok treba da prestane da se bavi eskalacijom krize u Ukrajini koja vodi ubijanju ljudi iz zapadnog oružja, poručila je portparolka ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova.
Povodom izjave Berbokove da je pogriješila kada je krajem januara izjavila da evropske države ratuju protiv Rusije, Zaharova je upozorila šeficu njemačke diplomatije da ne “napravi nepopravljivu grešku po pitanju Ukrajine”.
“To je izuzetno važna izjava! Ne šalim se. Vidite, Analena, ako Vi smatrate da svi imaju pravo na grešku, jer je to dio ljudskog života, onda prestanite da se bavite eskalacijom krize koja vodi ubijanju ljudi iz zapadnog oružja”, napisala je Zaharova na “Telegramu”.
Ona je navela da je režim predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koga je podržavala Njemačka, “osam godina ubijao ljude u Donbasu”.
“Da bi se prekinuli krvoprolići i suzbila prijetnja da to preraste u novi svjetski rat pokrenuta je specijalna vojna operacija”, navela je Zaharova.
Litvanija je ispunila obećanje da će isporučiti Ukrajini protivavionske topove L-70.
Ministar odbrane Litvanije, Arvydas Anušauskas, objavio je na Twitteru da je isporuka stigla u Ukrajinu.
Ona će, prema ministrovim riječima, pomoći u zaštiti kritične infrastrukture zemlje koja je pod stalnim napadima ruskih projektila i bespilotnih letjelica.
Tokom posjete Ukrajini početkom ove sedmice litvanski ministar obećao je donirati 36 L-70, piše ukrajinska Pravda.
Prema riječima Arvydasa Anušauskasa, oni su posebno pogodni za odbranu od iranskih bespilotnih letjelica kamikaza, koje Rusi naveliko koriste.
Poljski predsjednik Andrzej Duda, jedan od najbližih saveznika Ukrajine, izjavio je danas da bi slanje aviona F-16 u okviru vojne pomoći Ukrajini bila “veoma ozbiljna odluka” koju “nije lako donijeti”.
Duda je rekao da bi slanje aviona F-16 Ukrajini predstavljalo „ozbiljan problem“ jer ima manje od 50 tih aviona u poljskom vazduhoplovstvu
Pošto je Poljska članica NATO-a, svaka odluka o osiguravanju borbenih aviona mora da bude zajednička odluka, a ne odluka koju treba da donesu pojedinačne zemlje, istakao je Duda za BBC.
Ukrajinski državni energetski operater Ukrenergo rekao je da je situacija u energetskom sistemu zemlje teška, ali pod kontrolom.
“Rusi neprekidno napadaju energetske objekte širom zemlje. Sinoć se dogodio 17. napad dronovima u južnim i jugoistočnim krajevima. Nažalost, ponovno su pogođene termoelektrane i glavni mrežni objekti”, navode iz Ukrenerga.
Šef Wagnera kaže da će Rusiji trebati dvije godine da zauzme regije istočne Ukrajine, šef plaćeničke grupe Wagner, rekao je da bi Rusiji mogle biti potrebne dvije godine da u potpunosti kontroliše regije Donjeck i Lugansk u istočnoj Ukrajini, dvije regije čije je zauzimanje Moskva navela kao ključni cilj rata.
U videu objavljenom u petak s ruskim vojnim blogerom Semjonom Pegovom, a prenosi Reuters, Prigožin je rekao:
“Koliko ja razumijem, moramo zatvoriti Donjecku i Lugansku republiku i to će u principu za sada svima odgovarati. To bi moglo trajati godinu i pol do dvije”, rekao je.
Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika, rekao je da su on i Zelenski posjetili tursku ambasadu u Kijevu kako bi odali počast žrtvama zemljotresa koji je pogodio ponedjeljak Tursku i Siriju.
„Izražavamo saučešće njihovim porodicama i stojimo uz turski narod u ovim teškim trenucima“, poručio je Jermak.
Nezavisni ruski medij Meduza koji bilježi broj poginulih ruskih vojnih snaga u Ukrajini oglasio se ove sedmice navodeći da prvi put nije imao dovoljno ljudi da obradi pristigle izvještaje o poginulima.
Sirene za vazdušnu uzbunu jutros su se čule u ukrajinskim oblastima Povltava, Sumi i Harkov.
Tri energetska postrojenja u oblasti Dnjepropetrovsk su uništena, saopštio je guverner ove oblasti Serhej Lisak na Telegramu, prenosi TASS.
Požari i razaranje su svuda, dodao je Lisak.
Ruske trupe granatirale su ukrajinsku južnu regiju Herson više od 60 puta koristeći artiljeriju, protivvazduše topove, minobacače i tenkove tokom prethodnog dana, objavili su lokalni zvaničnici.
Tri civila zadobila su “povrede različitog stepena težine”, navodi se u objavi na Telegramu.
Dodaje se da je ruska vojska prošlog dana 16 puta napala grad Herson, oštetivši stambene kuće i zgradu željezničke stanice.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Mihailo Podoljak, koji je vodio pregovarački tim zemlje u ranim fazama sukoba, rekao je da “razgovori ne dolaze u obzir”.
Podoljak je na Tviteru objavio da se Moskva odbija povući s okupiranih ukrajinskih teritorija i priznati “zločine”.
On je istakao kako da pregovori ne dolaze u obzir, već samo pobjeda, jer inače rat u Evropi neće prestati.
Glavni štab oružanih snaga Ukrajine objavio je najnovije podatke o ruskim gubicima.
Prema njihovim podacima od početka ruske agresije na Ukrajinu poginulo je 136.880 ruskih vojnika.
U objavi se navodi da je tokom jučerašnjeg dana život izgubilo 1140 ruskih vojnika.
Treba napomenuti da ove brojke nisu provjerene ni potvrđene nezavisnom istragom.
Jedna od onih zemalja koje su dobile novi značaj ratom u Ukrajini sigurno je Poljska. Poljaci su naučili iz svoje istorije, stoga su uložili veliki angažman da pomognu Ukrajincima koji se od 24. februara bore protiv ruskih agresora.
Opširnije OVDJE.
Američko ministarstvo finansija saopšilo je da će se u narednim mjesecima fokusirati na suzbijanje pomagača i pružalaca usluga iz trećih zemalja koji pomažu Rusiji da izbjegne sankcije Zapada.
Zamjenik američkog ministra finansija Vali Adejemo rekao je na sastanku akademika i drugih stručnjaka za sankcije i vanjsku politiku SAD-a da će ministarstvo povećati fokus na suzbijanje izbjegavanja sankcija, uključujući i one koji mogu, kako je rekao, “svjesno ili nesvjesno” pomoći Rusiji da popuni zalihe potrebne za borbe u Ukrajini.
Adejemo je istakao da je sastanak uoči godišnjice ruske invazije na Ukrajinu imao za cilj da unaprijedi narušavanje ruskih vojnih lanaca snabdijevanja i uskraćivanje prihoda Moskvi za finansiranje rata.
Naveo je da su sankcije izazvale pritisak na rusku vojsku i da Kremlj pokušava da preko trećih lica učestvuje u transakcijama i da se obraća za pomoć Iranu i Sjevernoj Koreji za bespilotne letjelice i drugo oružje.
Američko ministarstvo finansija je ranije ovog mjeseca uvelo sankcije prema 22 pojedinca i subjekta u više zemalja koje je optužilo da su u vezi sa globalnom mrežom za izbjegavanje sankcija koja podržava ruski vojno-industrijski kompleks.
Nestabilnost u elektroenergetskoj mreži Ukrajine, izazvana masovnim napadom Rusije 10. februara, dovela je do gašenja jednog od reaktora Hmeljnickog nuklearnog elektrana, prema riječima šefa IAEA Rafaela Grosija.
Vazdušna komanda Ukrajine „Jug“ izvestila je kasno 10. februara da su oborili pet dronova Shahed-136 iznad Nikolajevske oblasti, četiri iznad Odeske oblasti i dva iznad Hersonske oblasti.
Ranije uveče, dron koji je lansirala ruska vojska pogodio je već oštećeni objekat energetske infrastrukture u Krivom Rogu, Dnjepropetrovska oblast, saopštila je Južna operativna komanda Ukrajine.
Ruske snage granatirale su sedam zajednica u Sumskoj oblasti.
Ruske trupe pucale su na naselja Seredina-Buda, Bilopilja, Velika Pitarivka, Esman, Znob-Novgorodske, Gluhiv i Šalihine, izvijestila je 10. februara vojna uprava Sumske oblasti.
