Moskva nije u poziciji da uđe u neograničenu trku u nuklearnom naoružanju i ovaj korak neće imati uticaja na američku administraciju, izjavio je u savjetnik američkog Ministarstva odbrane Kolin Kal, povodom ruske suspenzije Nove Ugovor o smanjenju strateškog naoružanja (START), prenosi Anadolija.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski rekao je danas da se "intezitet borbe samo pojačava" oko grada Bahmuta, na istoku Ukrajine, za koji se već mjesecima bore ukrajinske i ruske snage.
"Najveće teškoće, kao i ranije, su u Bahmutu. Rusija uopšte ne broji svoje ljude, već ih neprestano šalje u napad na naše položaje. Intezitet borbe samo se pojačava", rekao je Zelenski u večernjem obraćanju.
Ruske snage napadaju Bahmut, ali nisu preuzele kontrolu, rekao je ukrajinski komandant.
Ukrajinska vojska je saopštila da je Rusija rasporedila dodatne brodove u Crno more. Trenutno na tom području ima 17 brodova, uključujući pet nosača projektila i dvije podmornice.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je danas zakon kojim se zamrzava učešće Rusije u Sporazumu o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja (START 3).
Predviđeno je da Rusija obustavi dejstvo Sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama o mjerama za dalje smanjenje i ograničavanje strateškog ofanzivnog naoružanja, potpisanog u Pragu 8. aprila 2010. godine, navodi se u zakonu, prenosi Tass.
Zakon će stupiti na snagu nakon objavljivanja u Službenom listu, a odluku o nastavku učešća Rusije u sporazumu donijeće predsjednik države.
Putin je 21. februara prilikom obraćanje Federalnoj skupštini rekao da Rusija suspenduje učešće u sporazumu START, ali da ne izlazi iz njega. Tada je istakao da nuklearne arsenale nemaju samo SAD, sa kojima je potpisan sporazum, nego i Francuska i Velika Britanija.
START je rusko-američki režim kontrole nuklearnog naoružanja koji ističe 2026. godine, a pregovori o budućem sporazumu su prekinuti nakon početka rata u Ukrajini.
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko stigao je u Kinu i tamo će se sresti s državnim vrhom. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova ovaj vikend je objavilo da će Lukašenko u Kini boraviti od 28. februara do 2. marta.
Posjeta Lukašenka može se shvatiti kao dokaz tijesnih veza Kine i Rusije.
Lukašenko je najvjerniji Putinov partner. Kina od početka rata tvrdi kako je neutralna.
Finska je u utorak počela da postavlja novu ogradu dugu 200 kilometara na dijelu svoje granice sa Rusijom, što je korak preduzet nakon invazije na Ukrajinu, saopštila je granična služba. Radovi obuhvataju pilot projekat dug tri kilometra u blizini grada Imatre, na jugoistoku Finske.
Izgradnja dodatnih 70 km planirana je između 2023. i 2025. godine, uglavnom na jugoistoku nordijske zemlje. Finska ima granicu sa Rusijom dugu 1340 km. Finska planira da izgradi 200 km ograde, a radovi su procijenjeni na 380 miliona eura, piše Index.hr.
Na metalnu ogradu visoku tri metra biće postavljena bodljikava žica, a na osjetljivim mjestima biće kamere za noćno snimanje, lampe i zvučnici. Radovi bi trebalo da budu završeni 2026. Estonija, Letonija i Poljska su takođe povećale ili će povećati bezbjednost na granici sa Rusijom.
Američki državni sekretar Entoni Blinken je tokom sastanka u kazahstanskoj prijestonici Astani rekao da bi Peking sebi, kršenjem američkih sankcija Rusiji samo stvorio probleme u odnosima s drugim zemljama.
Najavio je kako Vašington neće oklijevati u nametanju sankcija kineskim komapnijama i pojedincima ako Peking pruži smrtonosnu pomoć ruskim vojnicima koji ratuju u Ukrajini.
“Ono što mogu podijeliti s vama jeste da smo Kinu vrlo jasno upozorili na implikacije i posljedice pružanja takve podrške. Nećemo oklijevati, na primjer, ciljati na kineske komapnije ili pojedince koji krše naše sankcije ili na neki drugi način učestvuju u podržavanju ruskih ratnih napora”, dodao je.
Neophodno je da Rusija ojača kontraobavještajni rad, a posebno kontrolu na rusko-ukrajinskoj granici, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin na proširenom kolegijumu Federalne službe bezbjednosti (FSB) Rusije.
Dron je danas pao oko stotinu kilometara od Moskve, nedaleko od gasne kompresorske stanice, objavile su ruske vlasti, dodavši da su još tri letilice tog tipa srušene u drugim djelovima Rusije.
Nekoliko incidenata s dronovima dogodilo se zadnjih mjeseci na ruskoj teritoriji, ponekad jako daleko od fronta u Ukrajini, ali ovo je prvi put da se nešto takvo dogodilo u blizini glavnog grada. Guverner Moskovske oblasti Andrej Vorobiov rekao je da je dron pao nedaleko od naselja Gubastovo, oko 100 kilometara jugoistočno od Moskve.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je izjavio da će Ukrajina u dugoročnoj perspektivi postati dio tog saveza, ali da za sada mora da ostane nezavisna zbog ruske invazije.
Vladimir Putin je pod "ogromnim pritiskom", a Ukrajina će pobijediti u ratu ako dobije sve oružje koje traži, rekao je bivši šef britanske vojske.
U razgovoru za Sky News Lord Richard Dannatt rekao je da Zapad "mora pomoći Ukrajincima da pobijede na bojnom polju".
Lord Dannatt rekao je da će ruski predsjednik biti pod sve većim pritiskom jer postaje izolovaniji.
Kazao je da će nedostatak podrške zemalja poput Kine i Bjelorusije - čije se vođe danas sastaju - biti uznemirujući za Putina.
"Ukrajina je oduvijek bila Evropa, Ukrajina će uvijek biti Evropa", objavio je na Twitteru ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
"Ukrajina okuplja EU kao nikad do sada. Ukrajina brani evropske vrijednosti za generacije koje dolaze. Ukrajina je mjesto gdje Evropa postaje cjelovita, slobodna i u miru. Zajedno u borbi, zajedno u pobjedi", napisao je.
Rusko ministarstvo odbrane izjavilo je da je spriječilo dva pokušaja ukrajinskih napada na rusko tlo dronovima preko noći.
"U noći, 28. februara, režim Kijeva pokušao je da upotrijebi bespilotne vazdušne letilice (UAV) za napad na civilnu infrastrukturu na teritoriju Krasnodara i Republike Adigeje.
UAV-ove su potisnule elektronske ratne jedinice Ruske Federacije oružanih snaga. Oba drona su izgubila kontrolu i skrenula s putanje. Jedan UAV pao je u polje, a drugi UAV, koji je skrenuo s putanje, nije naštetio napadnutoj civilnoj infrastrukturnoj ustanovi", objavili su.
Rusija neće ući u veliki ugovor o kontroli nuklearnog oružja s SAD-om, osim ako SAD posluša položaj Moskve, objavio je Kremlj.
Putin je rekao prošle sedmice da će obustaviti učestvovanje svoje zemlje u ugovoru o smanjenju nuklearnog oružja.
Prijave Finske i Švedske za pridruživanje vojnom savezu NATO-a "glavni su prioritet", izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
"Vrijeme je da sada ratifikujemo i u potpunosti dočekamo Finsku i Švedsku kao članice. Nezamislivo je da bi postojala prijetnja Finskoj ili Švedskoj bez NATO-a", dodao je.
Stoltenberg je rekao da su do sada Finska i Švedska imale "najbrži postupak pristupanja u NATO-ovoj modernoj istoriji".
Kirilo Budanov, šef Glavne obavještajne uprave Ukrajine, kazao je u intervjuu za Glas Amerike da su vlasti Srbije odbile da Rusiji isporuče oružje koje je tražila od njih.
Opširnije OVDJE.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je nebo iznad Sankt Peterburga zatvoreno zbog obuke snaga protivvazdušne odbrane Zapadnog vojnog okruga.
„Lovci PVO uključeni su u presretanje i identifikaciju uljeza“, piše ministarstvo.
„Tokom obuke, dežurne snage PVO su razradile pitanje otkrivanja, presretanja i identifikacije navodne mete uljeza, kao i interakciju sa hitnim službama i agencijama za sprovođenje zakona u slučaju vanrednog događaja“, saopštilo je rusko ministarstvo.
Vojna situacija oko grada Bahmuta je sve teža, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
On je u noćnom video obraćanju ocijenio da se situacija oko Bahmuta stalno pogoršava, prenio je Rojters.
Prema njegovim riječima, ruske snage neprestano uništavaju sve što se može iskoristiti za utvrđivanje i odbranu ukrajinskih snaga.
"Naši vojnici koji brane oblast oko Bahmuta su pravi heroji“, rekao je Zelenski.
Avioprijevoznik Wizz Air najavio je da će od 14. marta obustaviti letove za Kišinjev, glavni grad Moldavije, zbog zabrinutosti za sigurnost vazdušnog prostora.
U saopštenju za javnost, kompanija je objasnila kako je donijela “tešku, ali odgovornu” odluku o obustavi letova zbog “visokog, ali ne i neposrednog” rizika u vazdušnom prostoru Moldavije, prenosi Reuters.
Ranije ovog mjeseca, Moldavija je privremeno zatvorila svoj vazdušni prostor na nekoliko sati kako bi istražila navode o objektu nalik na balon na nebu, dan nakon što je ta mala istočnoevropska država optužila Rusiju da planira srušiti moldavsku vladu.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da zemlje članice NATO-a, pošto su postale učesnice sukoba u Ukrajini, djeluju kao jedinstven blok,”ne više kao uslovni protivnici Rusije, već kao neprijatelji”.
Peskov je, u intervjuu za list “Izvestija” rekao da obavještajci Alijanse rade protiv Rusije 24 sata dnevno.
Posrednički potencijal zapadnih zemalja nestaje kada su uključene u sukob u Ukrajini, ukazao je Peskov.
Aleksandar Lukašenko danas putuje u Kinu da se sastane sa zvaničnicima te zemlje. Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je tokom vikenda da će bjeloruski predsjednik boraviti u posjeti od 28. februara do 2. marta.
Bjelorusija – jedini preostali saveznik Rusije u Evropi – korišćena je kao polazna platforma za Putinovu invaziju na Ukrajinu prošle godine. Sve je veća zabrinutost da bi Minsk mogao da se više uključi u rat kao saveznik Moskve.
Ruski aerodrom Pulkovo u Sankt Peterburgu privremeno je obustavio sve letove, objavile su gradske vlasti na svom Telegram kanalu. Suspenzija će trajati do 10 sati po našem vremenu.
Rojters prenosi da se veliki broj ruskih domaćih letova koji su letjeli za Sankt Peterburg danas vraća na svoja mjesta polaska. Najmanje pet aviona na putu od glavnog grada Moskve do Sankt Peterburga vraćeno je ka Moskvi nakon što su prvobitno kružili u vazduhu.
Za sada nije saopšten razlog za obustavu letova.
Šef ukrajinske vojne obavještajne službe odbacio je tvrdnje da Kina razmatra isporuku oružja Rusiji, rekavši američkim medijima da nije video „nikakve znakove da se o takvim stvarima uopšte razgovara“.
Visoki američki zvaničnici izrazili su zabrinutost da su „ubijeđeni“ da Kina razmatra isporuku smrtonosne opreme Moskvi.
„Ne dijelim ovo mišljenje... Za sada ne mislim da će Kina pristati da preda oružje Rusiji. Ne vidim nikakve znake da se o takvim stvarima uopšte razgovara“, rekao je on.
Situacija je „izuzetno teška” oko istočnog grada Bahmuta, rekao je ukrajinski komandant.
„U Bahmutu je teško na svim pravcima. Žele da nas opkole. Situacija je izuzetno teška na krajnjem sjevernom krilu. Tamo su neprekidni neprijateljski napadi. Hoće da presijeku jedan od puteva, neću precizirajte koji“, rekao je pukovnik Jurij Mađaran, komandant 28. odvojene mehanizovane brigade, u video poruci na Telegramu.
Ruske snage postepeno napreduju sjeverno i zapadno od Bahmuta, a ukrajinske jedinice se bore da zadrže pristup gradu.
„Nemamo dovoljno resursa za napad. Nema dovoljno granata, nema dovoljno ručnih bacača“, rekao je komandant.
Olupine tri drona pronađene su u Belgorodu u Rusiji, rekao je gradonačelnik Valentin Demidov. On je rekao da nema izvještaja o povrijeđenima. Još uvijek nije jasan izvor dronova.
Beograd je od ukrajinske granice udaljen oko 40 kilometara. Jedan od dronova udario je u prozor stambenog kompleksa, rekao je Demidov. Ljudi sa imanja su prebačeni na bezbjednu lokaciju i smješteni u hotel dok su službe obezbjeđenja bile na licu mjesta, dodao je gradonačelnik.
Područje je trenutno ograđeno, a renoviranje imanja bi trebalo da počne u utorak. Ostaci druga dva drona pronađeni su na ulicama. Tri automobila su navodno malo oštećena, rekao je Demidov.
Ruske trupe gađale su šest zajednica u Sumskoj oblasti, uključujući Bilopilju, Šalihinje, Novu Slobodu, Krasnopilju i Sredina-Buda, saopštila je regionalna vojna uprava.
O dešavanjima dan ranije, čitajte OVDJE.
