Ruski predsjednik Vladimir Putin ostaje zainteresovan i otvoren za rješavanje situacije u Ukrajini putem pregovora, i očekuje da će nastaviti saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama po ovom pitanju, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
“Putin, kao i američki predsjednik Donald Tramp, održava svoj interes i otvorenost da cjelokupnu ukrajinsku situaciju usmjeri na put mirnog rješenja”, rekao je Peskov u intervjuu za televiziju Rusija 1, prenosi Tas.
Peskov je rekao da Rusija očekuje “da će Sjedinjene Države i predsjednik Tramp lično uložiti napore da pomognu u ovom pitanju”.
“Pa, onda ćemo vidjeti što će od toga biti”, rekao je Peskov.
On je dodao da je Velika Britanija detaljno obavijestila Donalda Trampa, prilikom njegove zvanične posjete toj zemlji ranije ove nedjelje, o svojim planovima da nastavi pritisak na Rusiju i dalje pojača sankcije.
“To nije ono što će doprinijeti rješenju”, ocijenio je Peskov, koji je nazvao Veliku Britaniju jednim od lidera proratnog tabora, prenosi agencija RIA Novosti.
On je naveo da je “predsjedniku Trampu vjerovatno mnogo toga rečeno u Britaniji o njihovim planovima da nastave da vrše pritisak na Rusiju, da nastave da pojačavaju sankcije, nezakonite sankcije, da nastave da suzbijaju Rusiju na svaki način”.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je Vašington da uvede "snažne" mjere protiv Rusije nakon što se Evropska unija približila pojačanim sankcijama Kremlju i usred rastućih tenzija na nebu iznad istočnog krila NATO-a.
Zelenski je takođe rekao da očekuje da će se sastati s predsjednikom Donaldom Trumpom na marginama Generalne skupštine UN-a sljedeće sedmice. Sastanak još nije potvrđen u Vašingtonu.
"Ova sedmica nas je približila finaliziranju devetnaestog paketa [EU] sankcija protiv ruske agresije; očekujemo odobrenje uskoro. Ruski energetski resursi se ograničavaju. Zahvalan sam što su brojni priiejdlozi iz Ukrajine uzeti u obzir u paketu sankcija EU. Sada očekujemo i snažne sankcije od Sjedinjenih Država – Evropa radi svoj dio. Očekujemo [američke] sankcije ako ne bude sastanka između lidera ili, na primjer, prekida vatre", rekao je Zelenski.
Zelenski je takođe ponovio stav da je spreman na sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Putin odbija susret na neutralnom terenu.
"Spremni smo za sastanak s Putinom. Govorio sam o tome. I bilateralno i trilateralno. [Putin] nije spreman," dodao je Zelenski, misleći na mogući sastanak tri strane koji bi uključivao i Trumpa.
Najmanje jedan civil je ubijen, a osam drugih je povrijeđeno u ruskim napadima širom Ukrajine tokom proteklog dana, izvijestile su regionalne vlasti.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da su ruske snage tokom noći lansirale 54 bespilotna aviona tipa Šahed, od kojih je protivvazdušna odbrana presrela 33. Preostalih 21 pogodilo je osam lokacija.
U Donjeckoj oblasti, jedan civil je ubijen u Pokrovsku, rekao je guverner Vadim Filaškin.
U ruskim napadima u Černihivskoj oblasti povrijeđen je 21-godišnji muškarac, rekao je guverner Vjačeslav Čaus.
Prema podacima Državne službe za vanredne situacije, moskovske snage izvele su drugi udar u regiji, pogodivši vatrogasce dok su se borili s požarom na kritičnoj infrastrukturi i povrijedivši dvoje.
Tri osobe su povrijeđene u Zaporiškoj oblasti nakon što je Rusija izvela 523 udara na 13 naselja, izvijestio je guverner Ivan Fedorov.
U Mikolajivskoj oblasti, 68-godišnja žena je hospitalizovana nakon ruskog napada dronom, rekao je guverner Vitali Kim.
U Sumskoj oblasti, 62-godišnji muškarac je povrijeđen kada su moskovske trupe izvele 69 napada na 26 naselja, prema lokalnim vlastima.
Prema međunarodnom humanitarnom pravu, ciljanje civila i osoblja koje obavlja rad na spašavanju života ili humanitarni rad je zabranjeno, što takve napade čini potencijalnim ratnim zločinima.
NATO mora ostati ujedinjen i odlučno odgovoriti na ruske provokacije, rekao je češki predsjednik Petr Pavel nakon sve češćih kršenja vazdušnog prostora NATO-a od strane Rusije.
"U ovim vremenima moramo djelovati čvrsto, a ako dođe do kršenja, moramo odgovoriti u skladu s tim, uključujući i vojno. Rusija će vrlo brzo shvatiti da je pogriješila i prekoračila svoje granice. Nažalost, ovo balansira na ivici sukoba, ali popuštanje zlu, je jednostavno nemoguće. Ono što se dogodilo posljednjih dana u Poljskoj i Estoniji, a što se događa u Ukrajini već četiri godine, tiče se svih nas, jer ako ne ostanemo ujedinjeni, prije ili kasnije će se to dogoditi i nama ", rekao je Pavel u intervjuu za javni servis Češke televizije.
Moskva je 10. septembra ugrozila poljski vazdušni prostor, što je navelo Varšavu da obori ruske dronove iznad njene teritorije. To je prvi put da je bilo koja članica NATO-a oborila ruske dronove iznad svoje teritorije u više od tri godine ruskog rata protiv Ukrajine.
Ruski dronovi su ponovo povrijedili vazdušni prostor EU i NATO-a, prelijećući preko rumunske teritorije 13. septembra usred masovnog napada na Ukrajinu. Nedavno su tri ruska aviona povrijedila vazdušni prostor Estonije 19. septembra, dok Moskva nastavlja svoje provokacije.
„Ovo je značajna povreda evropske bezbjednosti, za koju Rusija jasno snosi odgovornost. Moram reći da je ovo samo posljednji primjer ruskih postupaka, koja se već dugo ponaša na ovaj način“, rekao je Pavel.
Pavel je napomenuo da je Turska u prošlosti oborila ruski avion kao odgovor na ponovljene povrede njenog vazdušnog prostora od strane Moskve.
„Sada svjedočimo istoj stvari: Rusija ne samo da vodi agresivni rat protiv suverene države, već i provocira zemlje NATO-a na neviđen način, nastojeći ne samo da izazove odgovor koji zatim može iskoristiti za vlastite interese, već i da testira našu odlučnost i sposobnost da se branimo“, rekao je Pavel.
