Ukrajina, zajedno sa partnerima u Evropskoj uniji, priprema dvadeseti paket sankcija protiv Rusije i predlaže da se na spisak dodaju ruske kompanije i pojedinci koji još uvijek zarađuju od energetskih resursa, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
“Rusija nastavlja rat, kao odgovor na to mora biti snažan pritisak od nas i naših partnera, takav da bude opipljiv za Rusiju, da imaju gubitke, da se to politički osjeti”, naglasio je Zelenski.
Naglasio je i da su današnje odluke o uvođenju sankcija visokim ruskim zvaničnicima dio poruke Rusiji da će biti sankcionisan svako ko “radi za rusku ratnu mašineriju”.
“Već pripremamo 20. paket sankcija, zajedno sa našim partnerima u Evropskoj uniji. Očekujemo da sadržaj ovog paketa bude pripremljen u roku od mjesec dana, a predlažemo da se u 20. paket sankcija EU dodaju i ruska pravna i fizička lica koja još uvek zarađuju od energetskih resursa”, naglasio je Zelenski.
Bivši generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da ga je u februaru 2022. godine predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski telefonom iz bunkera u Kijevu molio da NATO uvede zonu zabrane letenja nad Ukrajinom, ali da je zahtjev odbio.
"Zvao me je iz bunkera u Kijevu, pored kojeg su bile raspoređene ruske tenkovske jedinice. Rekao je: 'Prihvatam da ne pošaljete kopnene snage NATO-a, iako se s tim ne slažem. Ali, molim vas, zatvorite zračni prostor'", rekao je Stoltenberg za The Times.
Prema njegovim riječima, Zelenski je pokušao da se pozove na iskustvo NATO-ove kontrole zračnog prostora iz vremena sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, konkretno nad Bosnom i Hercegovinom.
Stoltenberg je objasnio i zbog čega je morao odbiti zahtjev.
"Razumijem zašto to želite. Ali to se neće desiti, jer bi, ako bi NATO zatvorio ukrajinski zračni prostor, prvo bilo potrebno onesposobiti ruske sisteme protuzračne odbrane u Bjelorusiji i Rusiji, jer ne možemo letjeti nad ukrajinskim zračnim prostorom dok su ruske protuzračne rakete uperene u avione NATO-a. A ako bi se ruski avion ili helikopter našao u zraku, morali bismo ga oboriti, i tada bismo se našli u stvarnom ratu između NATO-a i Rusije. A to ne namjeravamo učiniti", naveo je bivši generalni sekretar NATO-a.
Sve termoelektrane u Ukrajini prestale su da proizvode struju zbog ruskih udara, saopštila je državna energetska kompanija Centrenergo.
Kompanija je navela da je napad bio najteži od početka rata u Ukrajini, te da su sve obnovljene elektrane ponovo uništene.
"Proizvodnja energije je sada na nuli. Sve što smo obnovili neprekidnim radom, potpuno je zbrisano", saopštila je kompanija, koja najavljuje hitnu obnovu i integraciju novih kapaciteta.
Napad je doveo do masovnih prekida električne energije širom zemlje, ostavljajući milione Ukrajinaca u mraku, prenose ukrajinski mediji.
Vlasti rade na hitnim mjerama kako bi obezbijedile snabdijevanje kritičnih objekata i stambenih zgrada, dok se Centrenergo priprema za brzu obnovu termoelektrana.
Termoelektrana u Voronježu, gradu na jugozapadu Rusije, navodno je napadnuta tokom noći 9. novembra, prema više izvora.
Stanovnici Voronježa su prijavili da su čuli eksplozije i doživjeli privremene nestanke struje. Ranije te noći, regionalni guverner je upozorio na moguću raketnu prijetnju i aktivnost dronova.
Lokalne vlasti nijesu potvrdile prijavljeni napad, a Kijev Independent nije mogao da potvrdi incident.
Ruski Telegram kanali tvrdili su da je Voronješka kogeneracija (TEC) - glavni gradski dobavljač energije za stambene zgrade i velike industrijske objekte - napadnuta. Snimci koje je objavila kompanija Exilenova+ izgleda da prikazuju eksploziju u elektrani.
Voronješka oblast se graniči sa Harkovskom oblašću Ukrajine i često se koristi kao polazna tačka za ruski napad na liniju fronta, kao i na grad Harkov. Prošlog mjeseca, ukrajinske specijalne snage su potvrdile napad na radarske sisteme u regionu.
Zvaničnici nijesu prijavili nikakve žrtve ili štetu. Ukrajinske vlasti nijesu komentarisale navodni napad.
