Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev posjetio je zajedno sa nekoliko ruskih visokih zvaničnika proruski separatistički region na istoku Ukrajine, pozivajući na dalje bliske veze sa Moskvom.
Američke vlasti pozvale su danas Rusiju da prekine vojne operacije oko nuklearne elektrane u Zaporožju u Ukrajini i dodale da podržavaju zahtjev Kijeva za stvaranje demilitarizovane zone na tom području.
Nekoliko senzora radijacije je danas oštećeno poslije novog ruskog bombardovanja područja u blizini nuklearnog reaktora elektrane Zaporožja, saopštio je ukrajinski operater Energoatom.
„Situacija se pogoršava, radioaktivne supstance se nalaze u blizini i nekoliko senzora za zračenje je oštećeno“, napisao je Energoatom na Telegramu.
S druge strane, proruski zvaničnik izjavio je ranije danas da je područje oko nuklearne centrale Zaporožje ponovo bilo meta artiljerskih napada, optužujući ukrajinske snage za napad.
Kada je Boris Mints, jedan od bogatih ruskih biznismena koji je govorio protiv ruske invazije na Ukrajinu i predsjednika Vladimira Putina, upitan zašto većina njegovih bogatih prijatelja radije ćuti o ratu, on kaže: „Svi se plaše“.
Uprkos tome što se Kremlj obračunao sa otvorenim Putinovim kritičarima i proizvodi kontrolisane medijske sadržaje na ruskim kanalima vijesti, 64-godišnji investitor Mints, koji odbija titulu ruskog oligarha, obogatio se kao šef investicione firme O1 Group, koja osnovao je 2003. i potom prodao 2018. godine, nedavno je govorio protiv Putina i rata u Ukrajini u intervjuu za BBC.
Britanski ministar obrane, Ben Valas, rekao je da je ruska invazija na Ukrajinu posustala.
Rusija je udvostručila broj vazdušnih napada na ukrajinske vojne položaje i civilnu infrastrukturu u poređenju sa prethodnom nedjeljom, rekao je ukrajinski brigadni general Oleksij Hromov.
"Neprijateljske letilice izbjegavaju doletjeti u domet naše protivvazdušne obrane pa je tačnost ovih napada niska", rekao je na konferenciji za novinare, prenosi Reuters.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski optužio je Rusiju za povećanje rizika od nuklearne katastrofe u nuklearki Zaporižje, koju su ruske snage preuzele početkom marta.
Zelenski je optužio Rusiju da je nuklearnu elektranu pretvorila u bojno polje. "Ruska okupaciona vojska koristi nuklearnu elektranu Zaporižje za teror i oružane provokacije", dodao je.
Ukrajinski predsjednik takođe je ponovio svoj zahtjev da se Rusija proglasi terorističkom državom te se založio za oštrije sankcije.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš kaže da je jako zabrinut zbog situacije u nuklearnoj elektrani Zaporižja u južnoj Ukrajini.
Pozvao je uključene strane da povuku vojno osoblje i opremu iz elektrane i suzdrže se od bilo kakvog daljnjeg raspoređivanja snaga.
“Moramo biti jasni da svaka potencijalna šteta na Zaporižji ili bilo kojem drugom nuklearnom postrojenju u Ukrajini, ili bilo gdje drugdje, može dovesti do katastrofalnih posljedica ne samo u neposrednoj blizini postrojenja već i u regiji i šire”, dodao je.
Estonija će naredne nedjelje zatvoriti granice za ruske državljane sa šengenskim vizama koje je izdala ta zemlja, najavio je danas estonski ministar spoljnih poslova Urmas Rejnsalu.
Opširnije OVDJE.
Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je danas da je napad Rusije na Ukrajinu najveći izazov sa kojim se Njemačka i svijet suočavaju u ovom trenutku.
Šolc je ovo izjavio na ljetnjoj konferenciji za novinare koja je postala godišnja tradicija za vrijeme njegove prethodnice Angele Merkel, prenosi DW.
On je saopštio da je Njemačka prekinula tradiciju da ne isporučuje oružje u zone sukoba time što ga sada šalje Ukrajini kako bi joj pomogla u borbi protiv ruskih invazionih snaga.
„Nastavićemo to da radimo i u narednom periodu“, rekao je Šolc.
Šolc je zaoštrio raniju izjavu da ruska invazija predstavlja istorijsku prekretnicu, rekavši da se akcije Moskve vraćaju na političke koncepte agresivnog teritorijalnog osvajanja iz 19. vijeka.
“Mi u EU odgovaramo na rusku agresiju sa mnogo jedinstva i solidarnosti”, naglasio je Šolc, prenosi Reuters.
On je još rekao da će biti preduzete sve mjere kako bi se istražili mogući zločini u Ukrajini.
Ukrajina je objavila nove procjene ruskih gubitaka. Tvrde da su u dosadašnjem ratu ubili više od 43.000 ruskih vojnika, samo juče 200.
Takođe, Ukrajina tvrdi da su uništili 1846 ruskih tenkova, i to od juče čak 14.
Letonski parlament, Saeima, proglasio je Rusiju zemljom koja podržava terorizam i pozvao Evropsku uniju da spriječi dolazak ruskih turista u zemlje članice bloka.
Opširnije OVDJE.
U granatiranju četiri okruga Dnjepropetrovske oblasti u noći između srijede i četvrtka poginule su najmanje dvije osobe, a sedam je povrijeđeno, saopštio je guverner Valentin Rezničenko.
Dvije osobe su poginule u Nikopolju, sedam je povrijeđenih, a među njima je i 13-godišnja djevojčica.
U gradu je oštećeno 40 visokih zgrada, a spasioci rasklanjaju ruševine u potrazi za zatrpanim građanima.
Kijev će odgovoriti na rusko granatiranje grada Marganec i razmotriće sve načine kako bi Rusiji nanio što više štete i tako brzo okončao rat, kazao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Prema tvrdnjama ukrajinske strane, 13 osoba je poginulo, dok je deset ranjeno u srijedu, kada su ruske snage ispalile rakete na Marganec sa teritorije nuklearne elektrane u regionu Dnjepropetrovska koju su prethodno osvojile.
“Oružane snage Ukrajine, naše obavještajne i bezbjednosne agencije, neće ostaviti rusko granatiranje regiona Dnjepropetrovska bez odgovora”, poručio je Zelenski, prenosi Al džazira Balkans.
On je ponovio da je neophodno da Zapad Ukrajini dostavi moćnije oružje kako bi se suprotstavila ruskim snagama.
Još nije jasan tačan broj uništenih i oštećenih ruskih aviona. Tako CNN rano jutros piše o sedam uništenih aviona, dok BBC piše o najmanje osam uništenih ruskih aviona.
Svakako, radi se o značajnom broju aviona, ali tačnih podataka još uvijek nema. Nije isključeno da taj broj bude i veći.
Britansko Ministarstvo odbrane objavilo je svoj dnevni obavještajni brifing o ratu u Ukrajini, koji se danas usredsredio na uticaj rata na ruski vojni izvoz.
U dijelu izvještaja M<inistarstvo kaže da su ruski "vojni industrijski kapaciteti sada pod značajnim pritiskom, a vjerodostojnost mnogih njenih oružanih sistema potkopana je njihovom povezanosti s lošim učinkom ruskih snaga u ukrajinskom ratu".
Rusi tvrde da su dva sela s ruske strane granice jutros pod ukrajinskim napadom.
Radi se o selima Tetkino i Popovo Ležači u regiji Kursk. Objavio je to ruski guverner ove regije Roman Starovojt. Nije iznio više detalja, ali je obećao da će to učiniti.
Čelnik teritorijalne odbrane samoproglašene proruske paradržavice Donjeck sinoć je na svom Telegram kanalu objavio da su ukrajinske snage granatirale industrijsko postrojenje u gradu Donjecku, koji je pod kontrolom ruskih snaga.
Tvrdi da je granatiranje uzrokovalo požar i curenje amonijaka.
- Zbog granatiranja industrijskog postrojenja u Donjecku u distriktu Kalinjinski došlo je do curenja amonijaka. Ugroženo je područje radijusa dva kilometra - naveo je on.
- Štab teritorijalne odbrane DNR-a savjetuje građanima da ne izlaze na ulice i ne otvaraju prozore - zaključuje se u objavi.
Društvenim mrežama proširili su se snimci koji prikazuju ogromne kolone automobila na Krimu, ukrajinskom poluostrvu koji je Rusija anektirala 2014. godine.
Kako javlja britanski Telegraph, u automobilima koji su stvorili veliku gužvu nalaze se ruski civili koji su odlučili da pobjegnu sa poluostrva nakon jučerašnjih velikih eksplozija u ruskoj vojnoj vazduhoplovnoj bazi Saki na zapadu Krima.
Iako zvanični Kijev ćuti o eksplozijama u ruskoj vojnoj bazi na Krimu, visoki ukrajinski zvaničnik je, pod uslovom da ostane anoniman, rekao da su za jake eksplozije koje su juče razorile ukrajinsku bazu odgovorni ukrajinski specijalci.
Krim je inače popularna turistička destinacija za Ruse, naročito ljeti.
"Ne želim da napustim Krim. Ovdje je tako lijepo. Navikla sam se ovdje, bilo je kao da smo kod kuće. Sve je bilo tako lijepo", rekla je jedna Ruskinja koja je sa svojom porodicom pobjegla s Krima.
Krim je donedavno bio pošteđen ukrajinskih napada, što i ne iznenađuje s obzirom na to da ga Rusija kontrolisala od 2014. godine. Međutim, jučerašnji napad na važnu rusku vojnu bazu, iz koje su ruski avioni polijetali u akcije nad Ukrajinom, to je promijenio.
Prema satelitskim snimcima, u eksploziji koja se dogodila u utorak u ruskoj vazdušnoj bazi uništeno je najmanje sedam vojnih aviona. Riječ je o vazdušnoj bazi na Krimu.
Uzrok eksplozije je još uvijek nepoznat. Prema zvaničnoj verziji ruskog ministarstva, do eksplozije je došlo zbog detonacije municije, ali nijesu otkrili kako je do detonacije došlo.
Ukrajinski tim za kompjuterske hitne slučajeve (CERT-UA), organ Državne službe za posebne komunikacije, registrovao je 203 sajber napada u julu.
Dva sektora koja su najviše hakovana su vladine i lokalne vlasti, koje je u julu pogodilo 56 napada, a zatim 24 napada na sektor bezbjednosti i odbrane.
Češki ministar spoljnih poslova Jan Lipavski rekao je da namjerava da pokrene to pitanje na sastanku ministara spoljnih poslova EU koji će biti održan krajem avgusta, javila je Češka novinska agencija.
Češka je postala prva država EU koja je 25. februara prestala da izdaje vize ruskim državljanima, a kasnije je uvela sličnu zabranu za državljane Bjelorusije.
Operativna komanda „Jug” saopštila je da su ukrajinske snage ubile 41 ruskog vojnika i uništile tri haubice „msta-B”, jednu bespilotu „eleron-3”, kontrolni centar i sedam oklopnih i vojnih vozila.
Ukrajinska vojska je takođe izvršila šest vazdušnih udara u oblasti Berislav u Hersonskoj oblasti, pogodivši položaje ruskog osoblja, naoružanja i opreme.
Za sada nema informacija kako je i zbog čega došlo do eksplozija.
