Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus u Kijevu na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Ukrajine Vladimirom Zelenskim, najavio je da će Njemačka planira da ove godine izdvoji dodatnih 1,9 milijardi eura za podršku Ukrajini, posebno za proizvodnju ukrajinskog oružja dugog dometa.
Kazao je da odluka još nije donijeta, ali se očekuje da će biti usvojena
"Njemačka će učestvovati u finansiranju oružja dugog dometa. Mora se proizvoditi i mora biti dostupno u bliskoj budućnosti. Moramo obezbijediti finansije za ovo, kako bi ukrajinske oružane snage mogle da kupe materijal", naveo je Pistorijus.
Predsjednik Ukrajine, Vladimir Zelenski, kazao je da ukrajinska vojska u Sumskoj oblasti postepeno potiskuje ruske okupatore.
“Danas je bio raport vrhovnog komandanta Sirskog (Oleksandr). Front, prije svega – Pokrovski pravac, Kurska operacija, pogranična područja Sumske oblasti. Naše jedinice u Sumskoj oblasti postepeno potiskuju okupatora. Hvala vam”, rekao je Zelenski.
Ukrajinska strana nije spremna da svakodnevno razmjenjuje ratne zarobljenike, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Ministarstvo je sa svoje strane, potvrdilo spremnost za svakodnevnu razmjenu ratnih zarobljenika Oružanih snaga Ukrajine (OSU) u skladu sa rasporedom koji je dogovoren u Istanbulu 2. juna.
“Nažalost, ukrajinska strana nije spremna da sprovodi razmjene u istom operativnom režimu”, navodi se u objavi na Telegram kanalu.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski odbacio je ruske tvrdnje o značajnom napretku na bojištu, nazivajući ih „dijelom kampanje dezinformacija“,.
Zelenski je odbacio tvrdnje o ruskom napredovanju kao „ruski narativ“, insistirajući da ukrajinske snage odlažu obnovljenu ofanzivu skoro tri nedjelje.
„Rusi nisu toliko uspješni, blago rečeno“, rekao je Zelenski tokom intervjua za Bild objavljenog 12. juna.
Njegove izjave dolaze usred porasta ruskih vojnih operacija širom istočnih i sjevernih regiona Ukrajine, uključujući ruske tvrdnje o teritorijalnim dobicima u Dnjepropetrovskoj i Sumskoj oblasti – tvrdnje koje Kijev poriče.
Dvanaest osoba je povrijeđeno, uključujući četvoro djece, kao rezultat napada ruskog drona na Harkiv tokom noći 12. juna.
Rusija je izvela 11 udara na grad, rekao je gradonačelnik Harkiva Ihor Terehov u objavi za Telegram.
"Stambena područja, obrazovne ustanove, vrtići i infrastruktura pogođeni su granatiranjem. Desetine automobila su oštećeni, prozori na školama i kućama su razbijeni", rekao je on.
Samo dan ranije, 11. juna, u masovnom napadu ruskog drona na Harkiv ubijene su tri osobe, a povrijeđeno je najmanje 64 drugih, uključujući devetero djece
"Neeksplodirana bespilotna letilica otkrivena je na krovu skladišta", rekao je regionalni guverner Oleh Sinjehubov.
Nekoliko požara izbilo je širom grada kao rezultat napada ruskog drona.
"Civilna vozila su se zapalila nakon što je dron udario u stambenu zgradu. Fasada je takođe oštećena", izvijestio je Sinjehubov.
U okrugu Ševčenkivski pogođen je krug obrazovne ustanove, što je uzrokovalo izbijanje požara, dodao je on.
Rusija redovno napada civilnu infrastrukturu dok nastavlja rat protiv Ukrajine. Rusija je 10. juna izvela napade dronovima i raketama na Kijev i Odesu. Tri osobe su ubijene, a 12 je povrijeđeno.
