Kako piše Slobodna Dalmacija, Srebrenica postaje ključni uslov Srbiji za prijem u Evropsku uniju.
Vodeći eurobirokrati od Aleksandra Vučića očekuju zakon kojim će se najoštrije sankcionisati i spriječiti svako negiranje genocida nad Bošnjacima, bilo od pojedinaca ili od institucija, baš kao što su Njemci odlučnim penalizacijama začepili usta svojim negatorima holokausta.
Poslije nedavnih poruka Evropskog povjerenika za proširenje Olivera Varheljija i visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josepa Borela da Brisel više neće mirno prihvatati negiranje genocida u Srebrenici, srbijansku političku javnost zahvatila je ozbiljna panika: tamošnji mediji zborno se zgražaju što će "srebrenička batina" biti upotrijebljena za novo ucjenjivanje Beograda u procesu eurointegracija.
Srbija je deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici donijela prije 11 godina, na inicijativu tadašnje vladajuće Demokratske stranke i tadašnjega predsjednika Borisa Tadića.
Uprkos zahtjevima Liberalno-demokratske partije Čedomira Jovanovića da se u dokument uvrsti i rezolutna osuda genocida nad Bošnjacima koji je tad već bio utvrđen presudom Haaškog suda, taj prijedlog je kolektivno odbijen.
Od visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka, koji uskoro napušta tu dužnost, očekuje se da do kraja mandata 1. avgusta iskoristi tzv. bonske ovlasti i proglasi zakon o zabrani negiranja genocida, Holokausta i drugih ratnih zločina, te time ispuni obećanje koje je dao još 2019. godine na skupu u Potočarima.
