Od nestanka Jugoslavije prošlo je malo vremena i svako od nas, prema Goldštajnovim riječima, nosi različitu istorijsku memoriju sa sobom – dobru, lošu, pozitivnu, negativnu. Ona je, kako kaže, različita od osobe do osobe i može zavisiti od nacionalnosti, vjere osobe, društvenog položaja.
"Nema te istoriografske metode, da ne kažem mudrosti životne, koja može pomiriti sve te raznorodne memorije i složiti od njih jednu konzistentnu priču pogotovo u ovom prostoru od Slovenije do Makedonije", kazao je Goldštajn.
Komentarišući temu „Jugoslavija – idealan državni okvir, umjetna tvorevina ili tamnica naroda?”, Goldštajn kaže da je Jugoslavija bila sve to i ništa od toga. Istorija i prve i druge Jugoslavije puna je vrlo raznorodnih i protivrječnih karakteristika.
"To je s jedne strane razdoblje najvećeg ekonomskog i društvenog prosperiteta na ovim prostorima, kada to kažem mislim na pedesete, šezdesete i sedamdesete godine, dakle u vrijeme socijalističke Jugoslavije. Istovremeno je to bilo sedamdeset tri godine permanentne političke ustavne krize" objasnio je Goldštajn.
Interpretacije akta o ujedinjenju od 1. decembra 1918. trajno su ostale predmetom nesporazuma i bitnih razmimoilaženja.
"Srpska strana, ne bih htio generalizovati, ali pretežno srpska politika je smatrala da se radi o proširenju Srbije na temelju zasluga pobjednika u ratu, dok su Hrvati, Slovenci i dio Crnogoraca smatrali da to nije tako. I Hrvatska I Slovenija kroz Jugoslovenski odbor, osnovan 1915. godine, su držali da se radi o ujedinjavanju više naroda od kojih nijedan za to nema posebne zasluge, da je riječ o novoj državi, a ne o proširenju ili dogradnji stare, tj. Kraljevine Srbije", kazao je Goldštajn.
Jugoslavija, i kao kraljevina i kao socijalistička država, bila je, prema Goldštajn mišljenju, krhka tvorevina nesposobna da se na prikladan način suoči s nacionalnim stremljenjima svojih naroda, pa ih je nastojala eliminisati nasilnim gušenjem, što je neizbježivo proizvodilo samo suprotne učinke.
Komentarišući aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori Goldštajn kaže da podržava evropski put naše zemlje orijentisan prema Zapadu.
"Nesklon sam bilo kojem nasilju i ono što se događalo na Cetinju je meni apsolutno neprihvatljivo, to je sve što vam mogu reći. Svako, naravno, ima pravo da se deklariše kako želi, to je slobodno građansko pravo i ljudsko pravo, ali nasilna politika je već ovu regiju odvela u katastrofu", istakao je Goldštajn.
Predavanje je održano u organizaciji FCJK.
