Društvo
  • Portal Analitika/
  • Društvo /
  • Istraživanje pokazalo: Troškovi života, emigracija i sajber kriminal među najvećim brigama građana Zapadnog Balkana

Građani Zapadnog Balkana osjećaju se sigurnije nego prije godinu

Istraživanje pokazalo: Troškovi života, emigracija i sajber kriminal među najvećim brigama građana Zapadnog Balkana

Čak 83% ispitanika zabrinuto zbog troškova života i inflacije, 78% zbog depopulacije i emigracije, 72% zbog dezinformacija i lažnih vijesti, 70% zbog sajber kriminala i prevara na internetu, a 68% zbog organizovanog kriminala...

Google

Dodaj Analitiku među omiljene izvore na Google-u

Istraživanje pokazalo: Troškovi života, emigracija i sajber kriminal među najvećim brigama građana Zapadnog Balkana Foto: RCC
Portal AnalitikaIzvor

Građani širom Zapadnog Balkana osjećaju se sigurnije nego prije godinu dana, ali rastući troškovi života, emigracija, dezinformacije i sajber kriminal i dalje utiču na njihov osjećaj sigurnosti. To pokazuju rezultati godišnjeg istraživanja javnog mnjenja o bezbjednosti „SecuriMeter 2026“, koje sprovodi Savjet za regionalnu saradnju (RCC), a koji su predstavljeni juče na skupu održanom u okviru Beogradske bezbjednosne konferencije.

Nalazi istraživanja ukazuju na region u kojem se percepcija bezbjednosti poboljšava, ali se bezbjednost sve više posmatra kroz prizmu svakodnevnog života, ekonomske stabilnosti, povjerenja u institucije i vjere u budućnost. Gotovo polovina ispitanika (49%) smatra da je Zapadni Balkan sigurno mjesto za život, što predstavlja povećanje u odnosu na 38% iz 2025. godine, dok 64% navodi da ima relativno visok nivo lične bezbjednosti. Ipak, brojni razlozi za zabrinutost i dalje su prisutni. Tako je 83% ispitanika zabrinuto zbog troškova života i inflacije, 78% zbog depopulacije i emigracije, 72% zbog dezinformacija i lažnih vijesti, 70% zbog sajber kriminala i prevara na internetu, a 68% zbog organizovanog kriminala.

„Bezbjednost ne podrazumijeva samo zaštitu građana od tradicionalnih prijetnji. Ona podrazumijeva i mogućnost dostojanstvenog života, povjerenje u institucije zadužene za zaštitu građana i vjeru u budućnost – za sebe i svoju porodicu u ovom regionu. SecuriMeter nam pruža dragocjen uvid u ono što je važno, odnosno jasno razumijevanje onoga čega se ljudi zaista plaše, kao i njihovih očekivanja. Za RCC, ovi nalazi predstavljaju važnu osnovu i izvor podataka za prepoznavanje zajedničkih izazova, podsticanje dijaloga i podršku regionalnim odgovorima koji donose konkretne promjene u životima građana“, rekao je šef Političkog odjeljenja Savjeta za regionalnu saradnju Pavle Janković, koji je moderirao diskusiju.

Jedan od najupečatljivijih nalaza odnosi se na mlađe generacije u regionu.

"Dok 65% ispitanika ne namjerava da se preseli u inostranstvo, 58% mladih uzrasta od 18 do 24 godine razmišlja o životu i radu u drugoj zemlji. Ekonomska nesigurnost dodatno produbljuje zabrinutost građana. Samo svaki treći ispitanik navodi da bi mogao da pokrije neočekivani trošak od 1.000 eura bez pozajmljivanja novca ili oslanjanja na druge. Istovremeno, 55% ispitanika ima malo ili nimalo povjerenja u sposobnost svoje zajednice da se oporavi od ozbiljne krize", navode iz RCC. 

Predstavljajući rezultate istraživanja, savjetnik za bezbjednost u Savjetu za regionalnu saradnju Aner Zuković istakao je povezanost između percepcije bezbjednosti, ekonomskih pritisaka i povjerenja u institucije.

"Ono što se posebno izdvaja u ovogodišnjim rezultatima jeste kontrast između sve pozitivnije percepcije bezbjednosti i kontinuirane zabrinutosti građana zbog svakodnevnog života. Iako se građani mogu osjećati sigurnije u neposrednom okruženju, to ne znači nužno da sa istim osjećajem sigurnosti gledaju na svoju budućnost. Kada je više od osam od deset ispitanika zabrinuto zbog troškova života, a više od polovine mladih razmišlja o odlasku u inostranstvo, moramo prepoznati da su ekonomska sigurnost, mogućnosti i otpornost sastavni dio šire slike bezbjednosti. To nijesu odvojena pitanja, već međusobno povezani izazovi koji zahtijevaju promišljene i koordinisane odgovore zasnovane na podacima i dokazima“, rekao je Zuković.

Nakon predstavljanja rezultata uslijedila je diskusija u kojoj su učestvovali Adnan Efendić, profesor ekonomije na Univerzitetu u Sarajevu, Jorida Shytaj, izvršna direktorica nezavisne organizacije „Europe Plus“, Filip Ejdus, profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje, i Dane Taleski, istaknuti saradnik Instituta „Prespa“ i bivši ambasador Sjeverne Makedonije pri NATO-u.

Tokom diskusije razgovaralo se o tome šta zabrinutost građana u pogledu bezbjednosti znači i kako utiče na povjerenje u institucije, ekonomsku otpornost i regionalnu saradnju, pri čemu je naglašena važnost pronalaženja odgovora na zajedničke izazove koji su utemeljeni na dokazima.

"Istraživanje ukazuje i na kontinuirane izazove u oblasti korupcije, povjerenja u institucije i jednakog tretmana građana. Više od tri četvrtine ispitanika (77%) smatra da je korupcija široko rasprostranjena u njihovoj ekonomiji, iako je to manje u odnosu na 86% zabilježenih 2023. godine. Više od polovine ispitanika (52%) ne slaže se sa tvrdnjom da javne institucije jednako postupaju prema svim građanima, dok povjerenje u političke partije iznosi svega 16%, što je najniži nivo povjerenja među svim institucijama obuhvaćenim istraživanjem", saopšteno je iz RCC.

Digitalna bezbjednost i pouzdanost informacija predstavljaju još jedan značajan razlog za zabrinutost. Gotovo tri četvrtine ispitanika (74%) zabrinuto je zbog mogućnosti krađe ličnih podataka, dok 72% izražava zabrinutost zbog mogućnosti da privatne kompanije ili internet platforme zloupotrebljavaju njihove podatke.

Istraživanje se bavilo i stavovima građana o organizovanom kriminalu, ilegalnom vatrenom oružju, migracijama i međunarodnim bezbjednosnim izazovima. Više od polovine ispitanika (53%) osjeća se ugroženo zbog ilegalnog posjedovanja i zloupotrebe oružja u svom susjedstvu, iako je 84% njih navelo da ne bi razmatralo mogućnost posjedovanja oružja.

Stavovi građana prema imigraciji i dalje su podijeljeni. Naime, 48% smatra da imigracija dovodi do povećanja stope kriminala, dok 21% prepoznaje ulogu imigranata u popunjavanju važnih radnih mjesta. Ovi nalazi odražavaju stavove javnosti, a ne potvrđeni uticaj imigracije.

Kroz istraživanje SecuriMeter, Savjet za regionalnu saradnju kontinuirano nastoji da obezbijedi da se glas građana čuje u okviru regionalnog dijaloga o bezbjednosti, istovremeno pružajući donosiocima odluka, institucijama, istraživačima i međunarodnim partnerima uporedive podatke koji im mogu pomoći u donošenju informisanih odluka i jačanju saradnje širom Zapadnog Balkana.

Istraživanje „SecuriMeter 2026“ sprovedeno je od 1. do 17. septembra 2026. godine i obuhvatilo je 6.003 punoljetne osobe iz svih djelova Zapadnog Balkana. Anketiranje je sprovedeno neposrednim razgovorima, primjenom metode CAPI, odnosno računarski podržanog anketiranja. Upitnik je obuhvatao 42 tematska pitanja i 17 demografskih pitanja i pitanja za provjeru.

Zapratite nas
Najnovije vijesti, svakog dana, na vašim omiljenim aplikacijama.
Portal Analitika