Prema istraživanju Ministarstvaekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera više od 40 odsto ispitanika sa sjevera Crne Gore kazalo je da nema posao, dok samo trećina radi u struci.
Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) organizovalo je konferenciju povodom predstavljanja rezultata istraživanja na temu "Zapošljavanje i migracije u Crnoj Gori – Regionalni i generacijski aspekti”, koje, kako su naveli, ima za cilj da pruži sveobuhvatan uvid u društveno-ekonomske procese koji oblikuju život građana i njihovu perspektivu u odnosu na tržište rada i kvalitet života u različitim djelovima zemlje.
Istraživanje, koje je obuhvatilo 1.000 ispitanika, biranih metodom višestepene slučajne selekcije, sprovedeno je sa ciljem da služi kao temelj za izradu strateških mjera i preporuka koje će pomoći u unapređenju uslova rada, povećanju zaposlenosti i smanjenju odliva stanovništva iz sjevernog regiona Crne Gore. U uvodnom dijelu prisutnima se obratio državni sekretar MERS-a Zoran Dabetić, dok je rezultate istraživanja prezentovala stručna saradnica u Ministarstvu Milica Barjaktarović.
Dabetić je kazao da je razvoj sjevera visoko na agendi Ministarstva, jer je upravo taj region decenijama suočen sa izraženim razvojnim razlikama u odnosu na centralni i južni dio zemlje.
On je predočio najvažnije rezultate ovog istraživanja, koji su pokazali da čak 40,5% ispitanika trenutno nije zaposleno, dok samo trećina radi u svojoj struci.
"Mladi uzrasta 18–29 godina imaju tri puta veću vjerovatnoću da planiraju odlazak iz zemlje u odnosu na starije generacije. Na sjeveru Crne Gore izraženo je nezadovoljstvo zbog nedostatka prilika i partijskog zapošljavanja, dok se primorje izdvaja većim mogućnostima u privatnom sektoru, prvenstveno u turizmu. Ideju o „trajnom sezonskom radniku“ podržava 34% ispitanika, ali više od trećine građana za nju uopšte nije čulo, što ukazuje na potrebu za boljim informisanjem i većom institucionalnom podrškom zaposlenima", ukazao je Dabetić.
On ukazuje da je višedecenijsko zapuštanje sjevera dovelo do tih rezultata, i ističe da vjeruje da će planiranim projektima i aktivnostima uspjeti da poboljšati stanje u sjevernom regionu, smanjiti odlazak mladih ljudi i podići značaj koji taj region zaslužuje.
"U korist tome, moram da napomenem da je Predlog konačne liste kapitalnih projekata za 2026. godinu, koji je usvojen, još jednom potvrdio da Vlada Crne Gore prepoznaje značaj ulaganja u ekologiju i održivi razvoj, a od ukupnog broja predloga, za kapitalne projekte na sjeveru je predviđena podrška predračunske vrijednosti oko 22 miliona eura", naveo je Dabetić, uz podsjećanje da je prošlogodišnjim Kapitalnim bužetom na sjeveru Crne Gore predviđena realizacija 24 od ukupno 41 kapitalnog projekta, ukupne vrijednosti oko 106 miliona eura.
Istakao je i važnost koju će izgradnja druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice imati za sjever Crne Gore jer će značajno poboljšati povezanost tog dijela zemlje sa centralnom i južnom regijom, ali i strateški značaj jer će Crna Gora biti povezana sa međunarodnim saobraćajnim koridorima, što će omogućiti bolju integraciju sjevera u nacionalnu i evropsku mrežu.
"Takođe smo pokrenuli izradu Mape puta za održivi razvoj sjevernog regiona, dokumenta koji će objediniti lokalne razvojne inicijative, u skladu sa nacionalnim prioritetima i međunarodnom podrškom u jedinstven strateški okvir. Kao resor koji je zadužen za ekologiju, u fokusu nam je i izgradnja ekološke infrastrukture koja će doprinijeti i čistijoj životnoj sredini. U tom kontekstu, pored zatvaranja brojnih nelegalnih deponija, planiramo i izgradnju regionalnog centra za upravljanje otpadom u Bijelom Polju", naveo je Dabetić.
MERS, prema njegovim riječima, ostaje posvećeno da, kroz partnerstvo sa lokalnim zajednicama, akademskim institucijama i međunarodnim partnerima, pretvori postojeće izazove u nove prilike za rast i napredak.
"Budućnost sjevera jeste budućnost cijele Crne Gore – i samo zajedničkim naporima možemo osigurati da ona bude održiva, inkluzivna i prosperitetna za sve građane", zaključio je Dabetić.
Barjaktarović je ukazala da istraživanje ima direktan značaj za oblikovanje i sprovođenje javnih politika u oblastima zapošljavanja, regionalnog razvoja, migracione, obrazovne i socijalne politike.
"Uprkos izazovima, sjever posjeduje značajan potencijal za razvoj omladinske radne snage kroz ciljane mjere aktivacije, programe obuka i mentorstva, kao i unapređenje sistema karijernog savjetovanja", navela je Barjaktarović.
Istakla je da politike usmjerene na sjever moraju imati specifične ciljeve za mlade, ako se želi dugoročan demografski i ekonomski oporavak regiona.
Ukazala je da su, kada je riječ o ekonomskim podsticajima za sjever, važne subvencije za zapošljavanje, poreski podsticaji, grantovi i kreditne linije, podrška zanatskim i preduzetničkim zanimanjima, a očekivani efekti bili bi smanjenje nezaposlenosti, zadržavanje mladih, diversifikacija ekonomije sjevera i smanjenje migracionih pritisaka.
"Kada je u pitanju zadržavanje mladih, predložene mjere su podrška preduzetništvu i inovacijama, subvencionisani i stambeni krediti, obrazovni i kulturni sadržaji, povezivanje sa tržištem rada, a očekivani efekti smanjenje emigracionih aspiracija mladih, stvaranje novih generacija preduzetnika, demografska stabilnost sjevera i podizanje kvaliteta života", zaključila je Barjaktarović.
