Kombinujući moderne i drevne podatke o ljudskim genima iz osam različitih baza podataka, oni su mapirali genetske odnose između ljudi i kreirali najveće porodično stablo ikada.
"U osnovi, rekonstruirali smo gene naših predaka i koristili ih kako bismo prikazali ogromne mreže odnosa među ljudima. Tako smo procijenili gdje su naši preci prvotno živjeli - u afričkom Sudanu", izjavio je glavni autor istraživanja doktor Entoni Vilder Vons za Rojters.
Dodao je kako su ti preci živjeli prije više od milion godina, što znači da su bili mnogo stariji od trenutnih procjena za homo sapiensa, za kojeg je poznato da je živio prije oko 250.000 godina.
"Komadići našeg genetskog nasljeđeni su od pojedinaca koje danas ne bismo prepoznali kao moderne ljude", rekao je doktor Vons.
Za ovo je istraživanje korišćeno je 3.609 pojedinačnih sekvenci genoma iz 215 populacija i uzoraka. Koristeći novu metodu za prikupljanje podataka, algoritmi su navodno predvidjeli gdje su zajednički preci smješteni u evolucijskim stablima. Rezultati su prikazali mrežu od gotovo 27 miliona predaka.
