Od Knjaževine Crne Gore do danas, crnogorske vlade i premijeri upravljali su sa različitih lokacija – od Cetinja, preko egzila u Francuskoj, sve do Podgorice. Vlade su djelovale u različitim sistemima, od monarhije, preko jednopartijskog socijalističkog, sve do aktuelnog višepartijskog.
U istorijatu dugom gotovo stoljeće i po, mijenjalo se mnogo toga, ali ne i jedna konstanta – Vladom Crne Gore nikada nije upravljala žena.
Vlade u monarhiji
Kao prva Vlada Crne Gore obično se uzima Državni savjet, koji je utemeljen 1879. godine. Prvi premijer države, stoga, bio je vojvoda Božo Petrović, koji je tim tijelom rukovodio od 1879. do 1905. godine.
Od 1905. godine, donošenjem Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, ključni upravni organ postaje Ministarski savjet, a na njegovom su čelu tokom pet godina bilo sedam različitih predsjednika – Lazar Mijušković, Marko Radulović, Andrija Radović, Lazar Tomanović, Mitar Martinović, Janko Vukotić i Milo Matanović. Pritom je Lazar Mijušković dužnost obavljao u dva mandata.
Premijeri u egzilu
Odlaskom kralja Nikole iz države, 1916. godine utemeljena je Vlada Kraljevine Crne Gore u egzilu. Njom su na samom početku nakratko rukovodili predsjednici koji su ranije obavljali tu funkciju – Lazar Mijušković, Andrija Radović i Milo Matanović, da bi od 1917. do 1919. premijer bio Evgenije Popović.
Vladom u egzilu još su predsjedavali Jovan Plamenac, Milutin Vučinić i Anto Gvozdenović, no u isto vrijeme se i Plamenac proglasio za predsjednika Vlade. Svakako, bila je to 1922. godina, kada je Vlada u egzilu i prestala da postoji.
Nakon Podgoričke skupštine, svedena na pokrajinu, oblast i banovinu, Crna Gora nije imala svoju vladu sve do kraja Drugog svjetskog rata.
Upravljanje u socijalizmu
Utemeljenjem Federalne države Crne Gore, uspostavljena je Vlada kojom je predsjedavao Blažo Jovanović. On je nastavio da rukovodi i Vladom Narodne republike Crne Gore, sve do 1953. godine, kada je na kratko predsjedavao i Izvršnim vijećem.
Nakon njega, predsjednici Izvršnog vijeća bili su Filip Bajković (1953-1962), Đorđije Pajković (1962-1963), Veselin Đuranović (1963-1966), Mijuško Šibalić (1966-1967), Vidoje Žarković (1967-1969), Žarko Bulajić (1969-1974), Marko Orlandić (1974-1978), Momčilo Cemović (1978-1982), Radivoje Brajović (1982-1986), Vuko Vukadinović (1986-1989) i Radoje Kontić (1989-1991).
Višepartijsko razdoblje
Prvi premijer Crne Gore u višepartijskom sistemu bio je Milo Đukanović, koji će tu dužnost obavljati u četiri različita perioda – od 1991. do 1998. godine, od 2003. do 2006, od 2008. do 2010. i od 2012. do 2016. godine.
Tokom devedesetih, premijersku funkciju obavljao je i Filip Vujanović, koji je Vladom rukovodio od 1998. do 2003. godine.
U nezavisnoj Crnoj Gori, Vladom su, osim Đukanovića, rukovodila još četiri premijera. Željko Šturanović je na toj poziciji bio od 2006. do 2008, Igor Lukšić od 2010. do 2012, Duško Marković od 2016. do 2020, a Zdravko Krivokapić od decembra 2020. godine.
59
