To posvjedočavaju i mještani ovog sela ističući da su Velici ostali vjerni samo oni najuporniji.
"Ovdje su samo rijetki ostali vjerni zavičaju, dok se gro stanovništva minulih decenija preselio u neke druge krajeve. U selu ima nekoliko brojnih porodica, dok su ostalo uglavnom staračka domaćinstva. No, ovome se i ne treba čuditi kad se zna da nijesmo imali neke dugoročne programe koji bi spriječili nagli odliv stanovništva. Jednostavno, svi su mirno gledali kako narod, pritisnut težinom života, odlazi iz svog zavičaja, a da ništa nijesu preduzeli da na pravi način odgovore tako negativnim trendovima. To je prava šteta jer ovaj prostor ispod Čakora, zbog prirodnih ljepota, predstavlja pravi raj na zemlji. Nažalost, u ovom raju je sve manje naroda, prije svega zbog nebrige nadležnih prema ovom području", naglasio je mještanin Spasoje Živaljević, kao jedan od rijetkih koji sa jedanaestočlanom porodicom živi u Velici.
Velika spada u red najrazuđenijih sela u Crnoj Gori. Prostire se na nadmorskoj visini od 900 do 1.700 metara, zahvatajući površinu od 5.027 hektara. Prema popisu iz 1953. godine, ovo planinsko naselje brojalo je 1.368 žitelja, a 1981. godine 717. Da narod ispod Čakora iz godine u godinu masovno odlazi u neke druge krajeve, ukazuju i podatak da je Velika 2003. godine imala 417, a 2011. godine svega 308 stanovnika. Statistika govori da je u Velici broj novorođenih znatno manji od broja umrlih, o čemu svjedoči i broj učenika u ovom selu. Mještani podsjećaju da je škola u Velici osnovana sredinom 19. vijeka i da je nakon Drugog svjetskog rata brojala preko 200 učenika. Navode da sada broji svega osam đaka i da je to najbolji pokazatelj da se ovom mjestu ne piše dobro.
"Škola u Velici je punim kapacitetom radila još u vrijeme Knjaževine Crne Gore. Prije nekoliko decenija u četiri razreda imali smo i do 200 učenika. Kako je vrijeme odmicalo broj đaka se smanjivao i sada ih ima dvadeset puta manje nego nekada. To je velika opomena za sve nas, ali prije svega za one koji se staraju o razvoju i opstanku naših sela", poručili su mještani.
Iz Nevladinog udruženja "Klub Velika" ukazuju da su izražena migraciona kretanja ispod Čakora plod brojnih otežavajućih faktora.
"Umjesto da je država uspostavila posebnu zaštitu za područje Čakora zbog svih vrijednosti koje posjeduje ovo područje, ona je dozvolila da se ovdje nemilice raubuju prirodni resursi i da narod masovno napušta vjekovna ognjišta. Mi smo kao zavičajno udruženje, koje okuplja Veličane i prijatelje, od osnivanja ukazivali na značajne potencijale ovog dijela Crne Gore, uz naglasak da oni pružaju mogućnost za brži razvoj ovog dijela Crne Gore. Međutim, za većinu tih inicijativa, kao ni za onu oko ponovnog otvaranja puta preko Čakora, nijesmo imali razumijevanje nadležnih, što svakako doprinosi masovnom iseljavanju naroda", zaključili su iz pomenutog kluba.
Velika je stradalno mjesto
Mještani Velike su pozvali nadležne da konačno preduzmu odgovarajuće mjere u cilju ponovnog uspostavljanja saobraćaja na putu koji preko Čakora vodi prema Kosovu.
"Velika je stradalno mjesto. Zna se da je u ovom selu tokom Drugog svjetskog rata, u stravičnom pokolju, stradalo na stotine mještana. I umjesto da se ovom selu da na važnosti, neko se drznuo da više od dvije decenije drži u blokadi put koji od Murina preko Velike vodi ka Metohiji. To je prava sramota. Zato apelujemo na nadležne institucije da konačno shvate da i ovaj narod ima pravo na život i da i nama trebaju putevi i druge pogodnosti koje ima savremeni svijet. Dobro je što se zagovara izgradnja auto-puta preko Čakora, ali dok se to ne desi postojeći put se mora pustiti u funkciju", naveli su mještani.
